Oglasi

AJB DOC: Neoprošteni

Neoprošteni tematizuje ratne zločine, fašizam, nasilje, te oprost, pokajanje, iskupljenje i odrastanje.
Landžo se u Čelebićima ne susreće samo sa svojim žrtvama, već i sa širom lokalnom zajednicomAl Jazeera

Neoprošteni je dugometražni dokumentarni film dansko-finske ko-produkcije iz kuće Kinocompany iz 2017. godine. Film je režirao Danac Lars Petersen Feldballe, a producirao Finac Ari Matikainen. Neoprošteni tematizuje ratne zločine, fašizam, nasilje i zločine protiv čovječnosti, te oprost, pokajanje, iskupljenje i odrastanje.

Temat je smješten u poslijeratni, tzv. tranzicijski period bosanskohercegovačkog društva, a naravno, kroz kulturno-istorijski i militantno-istorijski kontekst rata devedesetih godina. Protagonista filma je Esad Landžo zvani Zenga, rođen 1973. godine, bošnjački čuvar logora u kojem su bili zatočeni i mučeni srpski civili, 1992. godine.

Landžo je presuđenik haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i to za ratne zločine počinjene nad srpskim življem, u logoru u Čelebićima kod Konjica, u Bosni i Hercegovini. Proveo je petnaest godina u zatvoru u Finskoj i sada se, šest godina po odsluženju kazne, vraća u Čelebiće po iskupljenje, moleći za oprost svojih žrtava i njihovih prijatelja.

Neoprošteni je prikazan prve večeri AJB DOC-a, 21. septembra 2018. godine u sarajevskom multipleks kinu Cinema City. AJB DOC je prvi Međunarodni festival dokumentarnog filma u Sarajevu, u organizaciji regionalne medijske kuće Al Jazeera Balkans, smještene Bosni i Hercegovini.

Neoprošteni je prikazan i na sarajevskom filmskom Festivalu, prošle godine, u programu Dealing with the past (engl. Suočavanje sa prošlošću) koji tematizuje regionalnu modernu istoriju. Film je, sudeći po sesiji sa publikom, nakon projekcije na AJB DOC-u, te potonjoj medijskoj recepciji događaja, izazvao gotovo pa katarzične i burne emocionalne reakcije publike, koje su, u većini slučajeva, bile pozitivnog predznaka bez obzira za kulturno-političku poziciju gledalaca.

Ovo je veliki korak za profilisanje AJB DOC-a kao progresivne međunarodne platforme, u političko-ideološkom, ali i estetsko-ideološkom smislu. To je posebno značajno zbog toga što je u pitanju festival u čijem se programskom fokusu nalazi dokumentarni film, na razmeđu umjetničkog dokumentarnog filma, televizijske reportaže i istraživačkog novinarstva, uključujući svaki od ovih žanrova pojedinačno. Iz ovoga se jasno vidi preciznog kustostva, te kreativne produkcije programa i programskih tendencija prve godine festivala.

Međutim, šta ovo govori o samom filmu Neoprošteni, ili, pak, obrnuto?

Psihoterapija i psihodrama 

Neoprošteni je izuzetan umjetnički dokumentarni film koji portretiše ratnog zločinca Esada Landžu, kroz vremenski period od šest godina nakon odsluženja petnaestogdišnje kazne u finskom zatvoru, dosuđene na haškom Tribunalu. Period prikazan u filmu podrazumijeva Landžin proces socijalizacije i društvene reintegracije, te pokušaj njegove asimilacije i prilagođavanja na život Helsinkiju na slobodi. Presudan je proces psihoterapije na kojoj se Landžo bori sa ozbiljnim psihičkim problemima, a u pogledu osjećanja krivice, potrage za oprostom, iskupljenjem, te definisanjem vlastitog identiteta, ili preciznije, novog identiteta.

Landžo vodi video-dnevnik unutar kojeg su zabilježeni svi krizni trenuci gdje proživljava, gotovo pa fizičke manifestacije bola, usljed psihoze i traume sa kojom se nosi i bori, dvadeset i pet godina nakon počinjenja stravičnih zločina u logoru Čelebići.

Amaterski video-materijal nastao na ovakav način predstavlja značajnu komponentu ovog dokumentarnog filma, a u pogledu psihološko-motivacijskog portretisanja lika, režiserskih mehanizama pomoću kojih se postiže autentičnost dokumentarnog filma, načina na koji je dramaturški oblikovan narativ filmske cjeline, te likovno-fotografske estetike samih kadrova snimljenih u ovom maniru.

Druga, značajnija, komponenta filmske estetike, a u pogledu ideosfere filma Neoprošteni, te njegovog dokumentarističko-aktivističkog značaja, jeste proces kreiranja dramskih situacija, po osnovu psihodramske metodologije, posuđene iz oblasti psihoterapije i dramaturške prakse. Landžo se u procesu psihoterapije odluči za dolazak u Bosnu i Hercegovinu i direktno suočavanje sa svojim žrtvama, kroz transparentno izvinjenje i molbu za oprost i to u prostoru bivšeg logora Čelebići.

Svaki od susreta, čini zasebnu dramsku situaciju, koja se razvija u nepredvidivom, psihodramskom okviru, mehanizmu i dinamici, a za čiji rezultat se očekuje iskupljenje glavnog junaka, ali i emotivna satisfakcija i psihološko olaškanje same žrtve.

Landžo se u Čelebićima ne susreće samo sa svojim žrtvama, već i sa širom lokalnom zajednicom sačinjenom od komšija, prijatelja, poznanika i rodbine žrtava, sa suprostavljene strane bojišta, odnosno, preciznije i istinitije, srpskog civilnog življa.

Ove situacije su dokumentovane i raskadrirane u estetici televizijske reportažne dokumentaristike i predstavljaju najznačajniju i centralnu vizuelno-sadržajnu, narativno-ideološku, te idejno-tematsku komponentu u filmu Neoprošteni.

Grčka tragedija napisana kako Bog zapovijeda

Perzijanci su antička tragedija starogrčkog dramskog pjesnika Eshila, koja tematizuje grčko-perzijske ratove. Oni, u obliku izvođačkog rituala, sudeći po istorijskim zapisima, prikazuju perzijske ratnike u sukobu sa grčkima. Tako, grčki učesnici u ritualu, tadašnji proto-glumci, na atenskoj pozorišnoj svečanosti, podražavajući perzijance, vrlo vjerovatno, izazivaju jako neuobičajenu reakciju kod tamošnje publike, svikunute na obrede religijskog karaktera, dakle, tragedije koje tematizuju mitološke junake i predanja, tačnije, bogove i titane.

Perzijanci su prva i jedina antička tragedija koja se bavi društvenim pitanjem i čiji protagonisti nisu antički heroji iz mitološko-religijske stvarnosti, već, sudeći po kontekstu, obični ljudi, sa suprotstavljene vojno-ideološke strane, pa tako, dakle, čak i anti-heroji. Čitanje ove drame i zamišljeno posmatranje ovog rituala, izaziva katarzično dejstvo prihvatanja i analize vlastite krivice, ali i doživljavanje anti-heroja, u punoći njegova identiteta, sa svim pozitivnim i negativnim stranama njegova dramskog lika.

Apolutno najveća prednost i najznačajniji kvalitet Neoproštenog, kako u pogledu objektivnosti i autentičnosti dokumentarnog filma, tako i u pogledu narativno-dramaturške ispravnosti i svrishodnosti u prikazivanju protagoniste u filmskom djelu uopšte, jeste, upravo, detaljan i posve tačan, psihološki, istorijski, kontekstualno i motivacijski nijansiran portret, kako agresora, anti-heroja, odnosno, anti-protagoniste, Esada Landže, tako i svake njegove žrtve i sagovornika, sa kojom ulazi u direktnu konfrontaciju u kadru.

Esad Landžo je prikazan kroz studiju koja uključjuje dvadeset i pet godina psiholoških prevrata, sa biografko-istorijskim uvodom koji tematizuje njegov predratni period i lične tendencije. Na takav način je način postignut dokumentaristički legitimitet, oblikovan unutar dramskih situacija suočavanja i konfrontacije, koje su ovdje i sada, te samodovoljne i samopostojane u filmskom jeziku.

Prikazivanje i analiza detalja, su uvijek dobar postupak za kreiranje opšte slike i sveukupnog dojma, pa je zbog toga, neprocjenjivo katarzično kada žrtve nasilnika, te njihove, tadašnje, ali i današnje komšije, sa odmakom od dvadeset i pet godina, dobiju priliku da, konačno, artikulišu proživljenu bol i zadobiju satisfakciju kroz direktni sukob. Ovom artikulacijom se prisjećaju malih, ličnih, ljudskih trauma, čije su posljedice bile trajnog karaktera, a koje nikada neće moći izliječiti pravna presuda Tribunala.

Kroz njih se oslikava ljudska, psihološki devastirajuća komponenta ratovanja, ali i širi kulturološko-psihološki kontekst. Dakle, samo neki od detalja, kojih se prisjećaju učesnici ovih psihodramskih sesija su: večer kada je jedan muškarac otišao u toalet, izvan okvira logora i, kako svjedoči, nije osjećao trenutak mira, čak ni tada, u toj situaciji, zbog obližnjih stražara i njihova podsmijeha, provokacija i gađanja kamenjem za vrijeme vršenja nužde; dan kada je jednom drugom muškarcu, u logoru, nestao vjenčani prsten, koji potonje, kako artikuliše, zbog bola, nikada u posljednjih dvadeset i pet godina, nije ponovo nabavio i neće, u sjećanje na taj događaj; dani u kojima je jednoj svjedokinji posijedio sin, čija boja kose je, kako kaže, i danas okidač za emotivnu reakciju; večer u kojoj je, jedan logoraš, ugledni djed iz kraja, u sedamdesetim godinama, umro prije nego je svanulo; poslijepodne u kojem je, pred punim logorom, jednom muškarcu, stavljen mirisni štapić u anus i pripaljen upaljačem, i tako dalje... Spisak Neoproštenog je nepregledan, a Lars Petersen Feldballe je uspio da uhvati samo neke detalje, u mnoštvu.

Apsolutni stranac

S obzirom da je presuđeni ratni zločinac Esad Landžo zvani Zenga uhapšen u Federaciji Bosni i Hercegovini, 1996. godine i izručen haškom Tribunalu, on formalno nema pravo ponovnog povratka u Bosnu i Hercegovinu, nakon odslužene petnaestogodišnje kazne u Finskoj. Proteklih šest godina života na slobodi, provodi kao apsolutni stranac, etiketisan kao monstrum s razlogom, kako u svojoj porodici, tako i u posve novoj stvarnosti helsinške društvene zajednice, koja s gnušanjem posmatra i njegovu i prošlost zemlje iz koje dolazi.

Pronalazak zaposlenja, zdravstvena zaštita, društvena stigma i teške neuropsihijatrijske krize i psihoze usljed kompleksnog post-traumatskog stresnog poremećaja, samo su neke od specifičnosti njegovog, današnjeg, života. Ekskurzija u Bosnu i Hercegovinu, sa helsinškom pratnjom, u potrazi za iskupljenjem, molbom za oprost i suočavanjem sa žrtvama, ne završava oprostom, niti razumijevanjem Landžinih sagovornika i njihovih poznanika, no ipak, dolazi do rukovanja sa jednim pripadnikom lokalne zajednice.

Dakle, Neoprošteni, u svakom slučaju, potiče na razgovor, kako sve učesnike ove situacije, tako i sve gledaoce, što je uvijek korak ka grupnoj ekstazi i katarzi. Ostaje otvoreno pitanje šta će dalje da se događa na putu ka ozdravljenju i integraciji Esada Landže u novu stvarnost.

Pitanje mnogo neizvjesnije od onoga da li postoji oprost za zločin.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.