Oglasi

Bajkama spasite djecu od pošasti videoigara

Pita li se iko od roditelja, zašto im djeca danas sve češće imaju poremećaj sa koncentracijom, zašto manje spavaju, otkud u njima toliki bijes?
Ovisnost djece o video igrama je opasnaEPA

Nekada su dječaci bili isključivo najčešće u igri vitezovi, nogometaši, a djevojčice princeze. U sadašnjosti je posve drugačije. Jer, oba spola sada provode više vremena za kompjuterom. Zbog svijeta digitalizacije, oni trpe posljedice. Jer, su postali zatočenici i žrtve od “igrica”, što je gore i od zlog vuka i vještica. Ta, nesvjesna virtuelna okupacija ih je na negativan način omađijala i izrodila u njima agresivnost. Zato su im i uzori sada posve drugačiji? Oni, se sada ufuravaju na negativne likove. Valjda ih zlo doziva? Njih, dobro, bajka, sve manje zanima?

A, trebalo bi, jer ona je terapija, koja opušta i oslobađa i od nezadovoljstva, straha, bijesa. Jer, dok slušaju i čitaju bajku, oni su u transu. U takvom stanju, liče na plesače koji igrom pokušavaju da dosegnu svemir, podsjećaju i na balerine koje se propinju na prste, da bi istovremeno dodirnule zemlju, a posegle za nebom. Samo tako i mogu otkriti posve nove dimenzije svijeta mašte i čarolije, bez straha i pritiska od rugla. Jer, bajke iscjeljuju, pomažu im u najtežem zadatku-odrastanju. Hrabre ih da prežive u svijetu zlog i nečastivog, do samoga kraja.

Zašto video-igrice onemogućuju duhovni razvoj?

Pita li se iko od roditelja, zašto im djeca danas sve češće imaju poremećaj sa koncentracijom, zašto manje spavaju, otkud u njima toliki bijes, kada im uduzmete tablet, mobitel? Da li su svjesni nevjerovatno brze metamorfoze djetetovog ponašanja? Ili je i njih baš briga, što mu dijete ima poremećaj zbog ovisnosti od video-igrica? Iskreno, svaka negativna promjena njihovog dijeteta treba da ih zabrine. Trebaju na vrijeme prepoznati loše znakove i učiniti nešto dobro za svoje najmilije. Zapitaju li se kao roditelji, gdje su i oni zakazali? Gledaju li oni kako sami provode svoje slobodno vrijeme, da li im se podsvijest zapita, da li i djeca kopiraju njihovo ponašanje? Jer, sami moraju biti uzor. Djecu treba naučiti kako da budu sretni i slobodni, a to mogu kada promjene ritam, kada popune praznine. Jer i njima treba zraka, cvijeća, ljepote majke prirode, treba im plesa, muzike, sve ono što dušu nahranjuje.

Treba li im dijete biti okupirano tamo nekom mašinom, treba li zbog nje da ono zanemaruje svoje obaveze, da bude okupirano ratom, akcijama, borbama, koje su i glavne tematike video-igrica. Zbog te zanesenosti, kćeri, sinovi im se udaljavaju? Je li to radost? Nije. Besmisleno je i nepotrebno što im djete zbog ovisnosti od mašine i video-igrice gubi osjećaje. Njima ne treba nešto što onemogućuje njihov duhovni razvoj, njima treba priča koja će ih nadahnuti, treba im povratiti vjeru, koja je i sama volja. A, u njoj je snaga, koja će i mijenjati prostor, okruženje njihovog dijeteta. Jer, bajka može upaliti svjetlo, video igrica i crna hronika je u tome nemoćna.

Recept za odvikavanje je bajka

Da bi dijete odmaknuli od igrica i nasilja, morate mu kao lijek ponuditi drugi izvor istraživanja, kako bi se oslobodilo od zida nezadovoljstva. Omogućite mu da pričom i maštom doživi pustolovine. Oslobodite ih od predrasuda tamo nekih mangupa i mangupčića da je bajka lakrdija. Jer, nije, naprotiv, ona je korisna i potrebna ne samo njima, već i odraslima. Ima odgojno značenje, jer nas sviju uči skromnosti, nesebičnosti, pristojnosti. Niko, kao ona ne može iskazati mudrost, koja nije tek od jučer, jer ona se sakupljala kroz vijekove.

Ona prirodnošću osvaja, valjda zato što nije nametljiva, već je jezikom tako slikovno bogata, a opet jednostavna. Ona je kao umjetnost, čarolija, koja i najvećim pesimistima vraća vjeru u život. Stara je skoro koliko i ljudski govor, ni u 21. stoljeću još nije umrla, još je živa, opstaje, jer se prilagođava svima. Bajka, staro euroazijskoj kulturi duguje svoje stvaranje. Vjerovatno je opstala, zbog motiva koji su u njoj: bola, patnje, tuge, smrti. Zbog pozitivne i moralne pouke ona djeci i otkriva kako da se nose sa stresnom i nepredvidivom situacijom. Uči ih o nebitnosti fizičkog izgleda, o osluškivanju njihovog instikta, o ljubavi koja sve nedaće nadjača kao npr. u Ljepotici i zvjeri. Kroz igru, radionicu, bajka dijete i inspiriše, jača mu njegovo samopouzdanje. Ona je most između stvarnog i nadnaravnog svijeta. U njoj ništa nije nemoguće, u njoj je dobro uporno i pobjeđuje snagom svoje volje i uz pomoć zaštitnika/zaštitnica svako zlo. I u životu je potrebna svakoj osobi vjera u sebe, hrabrost, upornost da bi stigla do željenog cilja. Čarobna je, jer svakome pruža nadu. A, volja nadu snaži da se i u stvarnom životu opstane. Sve prepreke i u životu mogu da se kao i u bajci savladaju. Pobjediti se mogu podjednako kao zmajevi, vještice, divovi, čarobnjaci, svi nasilnici i zlostavljači. Snagom naše individue, bez ikakve čarobne obuće, šešira, štapića...

Uz strpljenje, rad, vježbu, i teško gradivo je savladivo bez prepisivanja i mobitela. Kušnje su savladive, a, nakon postignutih rezultata svakoga čeka nagrada. Ko' djeci kaže da je bajka lakrdija, to je lažov, i smutljivac. I ne samo to, on je mrzitelj svijeta dobra. Takvog izbjegavajte, ne samo u dobra sumraka, kao zloduha, klonite ga se do  kraja svog postojanja. Ne treba niko vama da ruši vaše snove, ni u djetinstvu, mladosti, starosti.

Ako, ne znate kako da u mjesecu novembru, iskoristite svoje vrijeme, ima riješenje - posjetite 4. Festival bajke za djecu i odrasle u Sarajevu. Još traje, do 25. novembra. A, program je raznovrstan. Bolje je prošetati do Jelićeve, nego gubiti vrijeme uz video igrice, koje umrtvljuju, a ne inspirišu. Možda, baš u Općini Centar susretnete svoju Snjeguljicu, tj. Ljepoticu. Sve je moguće, uz pomoć čarolije...

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.