Čudesni svijet Guinnessovih rekordera

Kerim Ahmetspahić uspio je za 35 sekundi glavom razbiti čak 111 siporeks ploča (Screenshot / YouTube)

Malo tko nije čuo za Guinnessovu knjigu rekorda, koja je još davne 1955. nastala kao marketinški off-projekt istoimene i nadaleko čuvene irske pivovare. Kad kaže Guinness, čovjek u isto vrijeme (ispravno) pomisli i na pivo i na rekorde – one svjetske po kojima se pojedinci ili skupine pojedinaca ističu u masi. Ti su rekordi isprva bili bazični: najviši ovaj, najniži onaj, najstariji najmlađi… i sve tako redom. Sport je najbolji primjer i izvor; otamo se rekordi redovito nataču u Guinnessovu knjigu do vrha.

No, vremenom je rekorderstvo „za Guinnessa“ preraslo u nesvakidašnji fenomen, natjecanje čudaka i čudnih običaja. Nisu više bili dovoljni niti dovoljno zanimljivi muškarci s najdužim brkovima ili žene s višemetarskim noktima. U Guinnessovoj knjizi rekorda danas nalazimo kategorije kao što su „najveća daljina koju je prešla zapaljena osoba koju vuče konj“ ili „najveći broj kokosovih oraha razbijenih okolo osobe unutar jedne minute” pa čak i „najviše konzervi pića koje je otvorio papagaj u jednoj minuti“!

Uz imalo mašte te puno vježbe i želje za medijskom slavom, na pamet će vam pasti bar jedna disciplina u kojoj se gotovo nitko još nije okušao, a koja vas vrlo vjerojatno može uvesti među Guinnessove rekordere. Ne morate biti najdeblji ili najdlakaviji na svijetu. Ako su vam takvi izazovi biološki nedokučivi, onda možete pokušati ugurati što više zahrđalih spajalica u kutiju cigareta ne vadeći pritom cigarete iz nje. Ili nešto slično… Vjerojatno je silno mnogo rekordera na svijetu koji i ne znaju da su radeći neku sličnu besmislicu učinili nešto „za Guinnessa“.  

Rekorderi sa Balkana

Pitate se ima li među tim rekordima i nekih koje drže ljudi s ovih prostora? Ohoho, ima! I to koliko. Upravo ovih dana je Ibro Basarić iz Čapljine u Mostaru oborio Guinnessov rekord u vožnji bicikla na zadnjem kotaču na stazi dugoj sto metara. Učinio je to za 12,554 sekunde, nadmašivši dotadašnji rekord Austrijanca Austina Stocka koji je iznosio 12,74 sekunde.

A jednom obaranju Guinnessovog rekorda u Bosni i Hercegovini nedavno je pokroviteljica bila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Nekome je, naime, slušajući pjesmu Marka Perkovića Thompsona u kojoj kaže „vratit će se Ivan s tisuću momaka“ palo na pamet da „za Guinnessa“ na jednome mjestu okupi tisuću Ivana. Mjesto na koje se u Perkovićevoj pjesmi vraća izvjesni Ivan, Kupreško je polje, pa su organizatori odlučili ondje okupiti tih tisuću momaka-imenjaka. I uspjeli su u tome. Skupilo ih se čak 2.325, čime je ujedno oboren dotadašnji rekord okupljanja ljudi istoga imena na jednome mjestu. Prijašnji rekord bio je postavljen 2005. u Dubaiju, gdje se na festivalu okupilo 1.096 Muhameda.

Koliko je ovo podneblje podatno za guinnessovske rekorde, govori i vijest s kraja ožujka ove godine kada su u Visokom, tijekom dvodnevnog međunarodnog turnira Bosna Open 2017, oborena čak četiri rekorda. Ondje je Kerim Ahmetspahić uspio za 35 sekundi glavom razbiti čak 111 siporeks ploča. Njegov kolega Ado Dulas uspio je za 20 sekundi razbiti 76 siporeks ploča, ali držeći pritom jaje u jednoj ruci, što je posebna kategorija u kojoj je postao novi rekorder. Edin Kajević Kaja na istom je turniru oborio Guinnessov rekord u razbijanju punih konzervi laktom – za 51 sekundu razbio ih je 84, sedam više od dosadašnjeg rekorda. Na koncu tog rekordonosnog dvodnevlja u Visokom Suad Bajrić je, dubeći na glavi, vrtio dvije košarkaške lopte na nogama punih 30 sekundi, odnosno deset sekundi više od starog rekorda.

‘Šezdeset do sedamdest posto je stvar psihe’

Na stranu sad rekorderski prirodni fenomeni koji su vječno zadani, ili sportski rezultati koji su, pak, stalno podložni mjerenju, dostizanju i prestizanju. Nekim ljudima obaranje rekorda je avanturistički izazov. Hrvat Krunoslav Budiselić vlasnik je nekoliko, što bivših što aktualnih svjetskih rekorda. Taj je svestrani rekorder svojedobno s partnerom Marijom Mlinarićem gurao automobil puna 24 sata, prešavši tako više od 29 kilometara. Samostalno je oborio rekorde u otvaranju pivskih boca, hodanju unatrag tzv. moonwalk stilom, izvođenju sklekova te pravljenju tornja od ispečenih palačinki – ispekao ih je 700 i naslagavši ih jedne na druge ‘podigao’ toranj od 74 centimetra.

„Šezdeset do sedamdeset posto je stvar psihe, jer sami sebe morate uvjeriti i natjerati da trenirate sedam sati u šumi ili deset sati na suncu na 35 stupnjeva, da jedete određenu količinu hrane i da zapostavite jedan dio života, jer sve je to dosta teško i ekstremno“, objasnio je Budiselić.

Drugi guinnessovski Hrvat, Davor Hundić, ušao je u knjigu rekorda vozeći jet-ski od Opatije do Dubrovnika punih 20 sati. U Hrvatskoj je, primjerice, izvađeno i najduže slijepo crijevo na svijetu dugačko 26 centimetara, dok su obična u prosjeku duga sedam do devet centimetara. Zagrebački slikar Đuka Siroglavić autor je najveće slike na svijetu, naslikane na platnu dugom 6.400 metara i visokom metar i pol, ukupne površine 10.800 kvadratnih metara. No, najčuveniji hrvatski rekord za Guinnessa svakako je kazališna predstava Stilske vježbe koju glumci Pero Kvrgić i Lela Margetić u kontinuitetu igraju od 1968. godine do danas. A prije petnaest godina u Puli je izrađena najveća kravata na svijetu duga 808 metara. Budući da je služila u marketinške svrhe, bila je omotana oko tamošnje Arene.

Najčuvenija rekorderka s ovih prostora

I Srbija ima svoga svestranog guinnessovca. Riječ je o Daliboru Jablanoviću, koji je čak 25 puta obarao rekorde u deset disciplina poput balansiranja sa žlicama na licu (on ih je imao 31), brzom odmotavanju role toalet-papira jednom rukom (9,8 sekundi) ili stavljanjem šangica u kosu za 30 sekundi (stavio ih je 54). Frizer iz Šapca Nikola Kulezić izradio je umjetnu pletenicu dugu 820 metara za što mu je bilo potrebno deset sati rada. A Milutin Milutinović, znan i kao Užički Superman, pješice je otišao iz Užica u London, za što su mu trebala 62 dana, a ondje je oborio Guinnessov rekord, istrčavši 100 metara s teretom od 45 kilograma za 25,19 sekundi.

Zasigurno najčuvenija Guinnessova rekorderka s ovih prostora je nedavno preminula bivša stjuardesa Vesna Vulović, koja je 1972. godine, nakon eksplozije JAT-ovog aviona iznad Čehoslovačke, preživjela pad s visine od 10.160 metara. Svojedobno je bio poznat i Slaviša Pajkić iz Požarevca, zvan Biba Struja, koji je kroz tijelo propuštao struju, a u Guinnessovu knjigu rekorda upisao se 1983. kada je izdržao napon veći od 220 volti.

I Bosna i Hercegovina ima svoga multirekordera. To je Muhamed Kahrimanović zvani Mr. Hammerhead, koji inače živi u Austriji, a Guinnessov je rekorder u čak 12 disciplina, većinom onih u kojima se nešto lomi ili razbija. Među ostalim, Kahrimanović je jednom uspio u minuti razbiti 118 kokosovih oraha, a drugi puta 43, ali s povezom preko očiju. Jedan od svojih rekorda oborio je kada je šakom smrskao 74 konzerve pića.

Na koncu spomenimo da BiH, s još nekoliko zemalja, drži rekord po najnižoj dobnoj granici kojom se stječe pravo glasa – glasati na izborima može se već sa 16 godina.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera