Individualac se naukom diže iznad autokrata i sistema

Nauka ne treba da bude za Bosance i Hercegovce provalija, nego spas (EPA)

Sve je u procesu sazrijevanja, pa tako i nauka. I ona je kroz ljudsku historiju proživljavala mnogobrojne metamorfoze, a njena otkrića kroz prohujala stoljeća nalikovala su na beskrajne činove kosmičke drame. Poznato je da je i dolazilo do sukoba između nauke i teologije, npr. crkvena reformacija je bila živuća manifestacija tog istorijskog konflikta.

Ali, zahvaljujući takvim ishodima došlo je i do porasta naučnog individualizma, koji je omogućio napredak ljudske civilizacije. Tako je bilo nekad i još uvijek je u ekonomski razvijenim zemljama, naučnici su ti koji otvaraju put beskonačnom prostoru. Zbog znatiželje nauka je strava i za mrava , jer omogućuje progres.

U BiH je pred provalijom, jer i vlasti i ljudi u nauci nalikuju nesazrelom klasju koje je ukleto, zato i nema dobrog djela na polju nauke, zbog sujete, ljubomore i pohlepe. Ko zna, možda se otrijezne u okviru Međunarodne nedjelje nauke i mira, u vrijeme pravljenja budžeta? Prividno, u znak podsjećanja.

Historijski trijumfi nauke

Porast naučnog individualizma, iako nekada naizgled spor, bio je itekako istorijski djelotvoran za sve nadolazeće naraštaje. Šta bi bilo da nije bilo pokreta i reformacije? Ne bi znali za Galileja i Njutna. Oni su ti koji su otkrili ljudskom umu novi svijet svemira. Nije lako doći do naučne misli? Treba proći dugotrajan put, da bi se postigao žrtveno cilj u korist progresa, saznanja i boljeg razumijevanja.

Zato nauka govori, raznim jezicima. Svi smo čuli za Arhimedov uzvik: „Eureka, eureka“! On je barem našao rješenje problema koje mu je postavio Hijeron II, vladar Sirakuze. Riješio je kako da odredi koliko je srebra u jednoj kruni za koje se smatralo da je od čistog zlata.

Dok je plivao riješio je i taj na izgled nerješiv problem. Shvatio je da je plivanje izjednačavanje mase tijela i mase njime istisnute zapremine vode.  Jednostavno je dešifrirao poruku, logikom prirode. S razlogom se smatra ocem fizičke nauke. On je individualac, koji se slobodom i mišlju uzdigao iznad autokrata.

Da mi je doživjeti silu i jačinu neke bosansko-hercegovačke individue, koja će efikasnom koordinacijom slomiti kurjačku epohu i njen neuništiv i zaludjeli čopor. Neobična mi želja, vjerovatno ni ona nema smisla uslijed ovakve i ekonomske i naučne krize u kontradiktornoj zemlji čuda, prkosa i umora. Treba održati  snagu za neki bolji napredak, sačuvati strpljivo sebe od svake manipulacije.

Naći će, naći će, nadam se, izlaz i bosansko-hercegovačko društvo i iz naučne krize, jer nam je to postala nebriga, tema bez važnosti i uslijed Međunarodne nedjelje nauke i mira.

Vitez smjelih teza

Sjećate se vjerovatno iz historije vremena Renesanse, emancipacije filozofije, nauke, književnosti, umjetnosti, sjećate se vjerovatno i  Džona Viklifa i Jana Husa? Ovi heroji su srednjovjekovnu još živuću skolastiku skoro otjerali u mezar. Dugo se crkvena aristokratija branila od neprijatelja. Ni ona nije uspjela da utekne od napada i udara Martina Lutera. Nemojte nikada slučajno da zaboravite tu 1517. godinu, jer je Luter prikucao svojih devedesetpet teza na vrata dotadašnje „svemoćne“ crkve u Vitenbergu. Bila je to opomena za nečiju samovolju. Ponosna crkva je kapitulirala od ograničavanja nečije smjelosti i aktivnosti.

Da nije bilo te reformacije, ne bi bilo ni intelektualnog i društvenog prevrata. Ne bi bilo ni istorijske individualističke evolucije, ni kasnije industrijske revolucije. Jer, Luterov glas je probudio uspavanu kršćansku naciju. A, znate li da se baš na današnji dan rodio 1483. godine ovaj vitez smjelih devedesetpet teza? Kakve li simbolike, baš na Svjetski dan nauke za mir i razvoj.

Vlast nema sluha za naučno-istraživački rad

Koliko dugo će posmatrati sa podsmijehom bosansko-hercegovačka vlast koprcanje i grcanje nauke i bilo kakve tehnološke inovacije? Koliko dugo će još nalaziti ratne izgovore za svako stagniranje?  Ma ne treba moćnicima nauka, kada i ne žele da vide dalje od svog nosa.

Iskreno, u zemlji prividno egzistira i slabo razvijena privreda, ako je ne pokrenemo, ona će istjerati i svaki skoro mrtvi naučno-istraživački rad. Za dobre projekte, patente treba izdvojiti novčana sredstva. To je mali doprinos, onome što nauka može dati Državi. Ovdje je hitno potrebna hirurška intervencija, tj. interakcija.

Žalosno je što i u ovoj 2017. godini ne postoje cjeloviti podaci o naučnom istraživanju u BiH. Vrlo malo se sredstava i izdvaja za nju, zato što za svako stagniranje u ovoj zemlji ima opravdanje. Treba promijeniti i klimu međuljudskih odnosa, treba stvarati atmosferu zdrave konkurentnosti, ekonomskog rasta i zapošljavanja.

Trebaju pozitivne priče, edukacije, radionice, konferencije koje će idejno i projektno obilježavati ovaj dan, ali ne samo u Sarajevu, Banjoj Luci. Trebamo okrenuti dvogled prema sebi, kako bi smo i u sferi nauke kasnije dosegli i zvijezde. Treba nam progres prema nauci od vrtića, a za to nam treba i stvaralačka snaga duha, ona pokreće i ljudsko razmišljanje i inovacije.

Nauka ne treba da bude za Bosance i Hercegovce provalija, nego spas poslat od Stvoritelja. A, crpiti ideje, energiju možemo i iz svakog Sunčevog zraka. To je izlaz iz stagnacije i mraka. 

Izvor: Al Jazeera