Ko zna što smo jeli sve ove godine

Piletina, Meso
Uzalud su mediji, i to samo rijetki, upozoravali kako nije normalno da cijena kilograma piletine jedva prelazi euro (Reuters)

Piše: Goran Borković

Dugo je i trajalo. Predugo. Godinama se trgovački lanci u Hrvatskoj međusobno natječu tko će kupcima ponuditi jeftinije meso. Cijene su kroz to razdoblje drastično pale. Ono što je nekad koštalo 33,99 kuna, sada je 13,99 kuna. I to samo u shopping centrima.

U “običnim” mesnicama cijene su uz sitnije korekcije ostale iste, pa ćete tako isti komad mesa kod njih platiti i 50 posto skuplje.

Što se, međutim, više isplati? Kilogram svinjskog buta uvezen iz Poljske po tri eura ili domaća svinjetina za pet eura? Odluka, svakako, nije laka. Razum govori jedno, ali novčanik upire prstom u drugo.

Pobjedu je, očekivano, odnijela trenutna (ne)likvidnost koja muči većinu građana. Dovoljno je reći da ih više od tristo tisuća ima blokirane račune.

Ako tu brojku pomnožite s tri, eto vam više od milijun ljudi koji ne raspolažu slobodno svojim novcem. Samo su oni dovoljni da svi ti Lidlovi, Kauflandi, Bille i Konzumi pronađu kupce za proizvode u najmanju ruku krajnje sumnjive kvalitete.

Trgovački lanci jedan od rijetkih oglašivača

Godinama je trajala njihova međusobna bitka. Gušili su jedan drugoga namećući sve niže kriterije, a time i cijene. Uzalud su mediji, i to samo rijetki, upozoravali kako nije normalno da cijena kilograma piletine jedva prelazi euro.

Većina je šutjela jer su ti isti trgovački lanci jedni od rijetkih preostalih oglašivača na medijskom tržištu. Bez njih, većina bi se novina našla pred propašću, a i komercijalne televizije ušle bi u silne probleme.

Nakon što su napokon otkrivene silne nepravilnosti u uvozu i čuvanju mesa, izgleda da će ovoj destruktivnoj fazi tranzicije doći kraj. Trgovci ulaze u zadnju fazu prodaje onoga što su uvezli prethodnih mjeseci.

Kupce se bombardira oglasima u kojima se nude ostaci ostataka odavno upakiranog mesa. Prodajna akcija sustiže jedna drugu. Jedini cilj je prodati i tako, koliko god je moguće, sanirati štetu.

Počelo je smrću petogodišnjeg dječaka. Umro je od salmonele koju je dobio jedući jaja kupljena na akciji, uvoz iz Poljske, u trgovačkom lancu Kaufland.

Nekoliko dana poslije salmonela je pronađena u piletini i pačetini iz Lidla, na pilećem zabatku u Kauflandu, na ćevapima od teletine u Konzumu, purećem hamburgeru s ružmarinom u Kauflandu i Sparu, smrznutom pilećem fileu prsa u Metrou, purećim prsima u Kauflandu, a u petak i prvi put u domaćim proizvodima – Perutnine Ptuj u Čakovcu i Domaćih pilića Antolković.

Nakon takvih otkrića u samo nekoliko dana postalo je jasno da priča neće trajati samo jedan dan, kako su neki priželjkivali.

Ministar koji se suprotstavio uvozničkim lobijima

Glavni “krivac” za to je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić iz HDZ-a. On je prvi ministar uopće u ovom resoru koji je odlučio suprotstaviti se jakim uvozničkim lobijima.

Salmonele je bilo i prije. I te kako je bilo, ali su se trgovački lanci, uz pomoć državnih institucija, potrudili da javnost ne dozna gdje je i kada pronađena.

Na primjer, samo ove godine pronađena je u čak 67 uzoraka hrane, a da javnost o tome nije znala ništa. Bivši ministar Davor Romić ponudio je krajnje neuvjerljivo opravdanje rekavši da nisu obavještavali građane, jer dok je uzet uzorak, već je istekao rok trajanja, pa je hrana povučena s tržišta.

Tolušić je takvu praksu prekinuo i krenuo u pojačanu kontrolu mesa.

“Sve što otkrijemo, javljamo. Javnost to mora znati. Imali smo tragičan slučaj nedavno. Ne mogu si dozvoliti da postoji problem zdravstvene ispravnosti hrane”, izjavio je Tolušić i momentalno postao politički junak.

Jedan od rijetkih koji u novoj Vladi uopće pokazuje da je zainteresiran za svoj posao.

Inspektori su obišli deset distributivnih centara, odnosno veleprodaja, gdje dolazi meso na skladište. Gotovo nevjerojatno zvuči da su u svih deset, bez iznimke, utvrđene nepravilnosti. U nekoliko njih i iznimno teški slučajevi. 

“Definitivno imamo problem. Imamo nered na tržištu. Ovako više ne možemo. Ne želimo dizati paniku, želimo osvijestiti i javnost i one koji to puštaju na tržište. Svi će biti najrigoroznije moguće kažnjeni. Imamo dobre i uvozne proizvode, ali zaslužili smo ispravnu hranu. Za mene je zastrašujuće da su u deset od deset centara našli neispravno meso. Moramo se svi zajedno pitati što smo radili zadnjih godina”, objasnio je naglašavajući da su naišli i na slučajeve prepakiravanja mesa kojem istječe rok, a koje se onda zamrzava, prepakirava i dodaje mu se rok trajanja od dvije godine.

Činjenica je, međutim, da to s kaznama neće ići baš lako. Čak ni za tvrtku Petason, gdje su otkrivene 42 tone mesa kojem je istekao rok ili im se ne može dokazati podrijetlo, odnosno Metroa, koji je otkrio salmonelu na svom proizvodu, ali to nije prijavio u sustav da bi znali svi potrošači.

Male kazne za jake trgovačke tvrtke

Kaznit će ih se tek zbog kršenja higijenskih uvjeta ili stavljanja neispravne hrane na tržište, a za to su propisane kazne od 50.000 do 100.000 kuna, što nije toliko visok iznos da bi jake trgovačke tvrtke trebale strahovati.     

Nadzor je proveden u Kauflandu, Sparu, Metrou, Lidlu, Billi, Braći Pivac, PPK-u Karlovac, Konzumu, Petasonu i Plodinama. Provjeravala se oprema i infrastruktura objekata, održavanje higijene, sustav samokontrola, označavanje i sljedivost proizvoda.

U svih deset u poslovanju hranom uočena je neka vrsta nesukladnosti.

U nekima od njih, poput Kauflanda, pronađena je puretina koja “predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice djece, starijih i imunokompromitirajućih osoba”; drugima, poput Lidla, prostorije u kojima se posluje s hranom nisu bile čiste, održavane i u dobrom stanju; u Sparu upotrebljavaju neodgovarajuće identifikacijske oznake i mikrobiološka ispitivanja; u Metro u su prešutjeli salmonelu u piletini; kod Braće Pivac ima cijeli niz nepravilnosti; a u Konzumu se „ne provodi verifikacija postupaka sanitacije, nije prikazana odgovarajuća procedura sljedivosti, nije prikazana procedura za ispitivanje mikrobioloških kriterija, nije prikazana odgovarajuća procedura kontrole sirovine ni popis dobavljača, ne unose podatke o prispjelim količinama u aplikaciju VETI2.

Bez obzira na ovaj suhi birokratski jezik, jasno je da smo u velikim problemima. Tko zna što smo uopće jeli sve ove godine…

Izvor: Al Jazeera