Ne koristite izbjeglice u političke svrhe

Očekuje se da bi se u prvom talasu u Siriju moglo vratiti 1,7 miliona izbjeglica (EPA)

Ovih dana je u Makedoniji u medijima i po socijalnim mrežama zabilježen veliki rast ksenofobije i islamofobije usmjeren prema izbjeglicama i iregularnim migrantima. Takvo nešto se nije dešavalo ni u jeku izbjegličke krize 2015. godine, kada je kroz zemlju tranzitiralo i po 13.000 izbjeglica u 24 sata.

Sve je počelo kada je Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Makedonije donijelo prijedlog Strategije o integraciji izbjeglica i stranaca 2017-2027. Ministarstvo je ostavilo prostor za primjedbe građanskog sektora i institucija, prije nego li donese konačnu verziju koja bi se razmatrala i odobrila u Parlamentu.

Sama strategija je izrađena u suradnji sa UNHCR-om i generalno se bavi realnim problemima i potrebama svih aplikanata za azil. Obrađujući bitne četiri oblasti: udomljavanje, obrazovanje, zapošljavanje i obuka te naturalizacija i integracija, popravlja sve nedostatke prethodne strategije i ubrzava proces integracije.

Imajući u vidu da još nije prošlo ni prvih sto dana od promjene vlasti i da su raspisani lokalni izbori za 15. oktobar, političke partije su već počele sa predizbornom kampanjom. Jedan od načina za defokusiranje javnosti odabrali su da bude pitanje izbjeglica, a konkretno nova strategija MTSR-a za integraciju izbjeglica.

Raspirivanje straha

S tim ciljem sazvana je Komisija za rad i socijalnu politiku da bi se razmatrala strategija. Budući da je sazvana prije vremena, prekršena je parlamentarna procedura i Pravilnik rada, pa su se nevladine organizacije suzdržale od aktivnog učešća u diskusiji, pogotovo nakon što su izložene primjedbe.

Neke od njih su neosnovane, kao što je tvrdnja da EU pravi pritisak da u Makedoniju preseli 10.000 izbjeglica, što bi rezultiralo promjenom demografije zemlje; zatim da se uzima novac iz budžeta da bi se pravili stanovi i otvarala radna mjesta za izbjeglice, da je toliki broj izbjeglica sigurnosno pitanje jer nemaju način kako da utvrde ko je od njih terorista, a da je dio njih blago indoktriniran ekstremnim ideologijama. Ovo kazuje da nemaju ozbiljne primjedbe u vezi dokumenta, već da je namjera postići strah među građanima.

Pitanje izbjeglica je samo jedno u nizu pokušaja defokusiranja javnosti od realnih političkih problema, kao što su dogovor sa Bugarskom i zakon o jezicima. Svjesni i humani građani su zgroženi ovim činom politiziranja tako ranjive kategorije ljudi.

Sve političke partije trebaju imati na umu da smo svi svjesni da se sada nalazimo u drugom političkom stanju i da jedne boli što su ostali bez vlasti, a druge je uhvatila euforija i trče po pozicije vlasti, ali to je njihov partijski problem.

Tranzitna ruta

Izbjeglice i iregularni migranti nemaju veze sa tim, pa zato vas ljubazno molim, kao što do sada nisu bili predmet predizborne kampanje, tako i nadalje, ne koristite izbjeglice u vašim dnevnopolitičkim prepucavanjima. Održite političku etiku na pozitivnom nivou kao i ranije. Ne budite razlog za širenje ksenofobije među građanima.

Mi, kao građanski aktivisti, koji smo dio sektora koji se brinuo, brine i nastavit će da se brine o pravima i stanju ovih ljudi, bili smo maksimalno posvećeni tome da se naša država najbolje snađe u izbjegličkoj krizi, surađujući i pomažući svim institucijama. Bili smo kritični, tražili da se poštuju međunarodne konvencije i standardi, ali ujedno smo nudili najbolja rešenja za probleme i izazove koje je država prihvatila i nije se pokajala.

Makedonija nikada nije bila destinacija izbjeglica sa Bliskog istoka, već samo dio tranzitne rute. To će tako i ostati sve dok i naši građani bježe iz svoje države u EU zbog ekonomskih problema. Nema razloga za strah od naseljavanja desetina hiljada izbjeglica.

Niko, pa ni EU, nema pravo nikoga držati ovdje silom, protiv čega smo bili i kada se u martu 2016. zatvorila balkanska ruta, a u Makedoniji je ostalo zaglavljeno 1.500 izbjeglica u tranzitnim centrima bez prava i slobode kretanja. To je kršenje fundamentalnih ljudskih prava, posebno ljudi koji nisu nikome ništa skrivili. Od 1.500 izbjeglica, nakon 16 mjeseci, ostalo je samo njih šest koji čekaju odgovor na aplikacije za azil.

‘Spasiti živu glavu nije terorizam’

Po pitanju izdvajanja iz državnog budžeta za udomljavanje, integraciju i zapošljavanje izbjeglica na štetu građana, treba znati da strategija ne predviđa takvo nešto. U takvom slučaju, kao i u prethodnim iskustvima za vrijeme izbjegličkih kriza sa početka i kraja devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, te dolaska izbjeglica sa Bliskog istoka 2015, većinu troškova snose međunarodne organizacije i strani donatori. I tada, kao i sada, građani i država samo su profitirali od svega toga.

Po pitanju bezbjednosti, nikada nije zabilježeno da je iko od izbjeglica naudio makedonskom građaninu, ali zato imamo stotine registrovanih slučajeva pljačkanja, fizičkih napada na izbjeglice i iregularne migrante koje su počinili naši kriminogeni sugrađani, a kojih su zatvori puni. Izbjeglice su žrtve terorizma u njihovim zemljama, a ne teroristi ili ekstremisti. Spasiti živu glavu nije terorizam, niti ekstremizam.

Donošenje strategije i zakona koji garantuju prava izbjeglica i iregularnih migranata, kao dio mnogih reformi koji trebaju približiti Makedoniju euroatlantskim integracijama, samo će poboljšati status naše države u međunarodnim okvirima, bez bilo kakve štete nanesene građanima. Naša suradnja i doprinos državnim institucijama uprkos izazovima i dalje će biti na maksimalnom nivou, u okvirima potpisanih memoranduma o suradnji, a ne narušavajući uzajamni interes države, građana i izbjeglica.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera