Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uputila je poziv svim zainteresovanim osobama, profesionalnim dizajnerima, samostalnim autorima, kreativnim timovima i agencijama da dostave prijedloge idejno-grafičkog rješenja vizualnog identiteta (logo sa sloganom) procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Prevedeno s birokratsko-poslovnog jezika, Direkcija traži nekoga da joj smisli logo i slogan procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini i nudi 5000 KM (2500 €) kao nagradu za taj posao.
Svako s imalo kreativnosti u sebi vidio bi u ovome povoljnu priliku da se mazne laka lova na brzaka, pa se tako i ja malo zamislih nad mogućim načinima vizualizacije identiteta tog čudnovatog procesa eurointegracije u Bosanaca i Hercegovaca. Najprije nađoh za shodno da se pozabavim osnovnim elementima koji karakterišu ovaj proces i vidim šta to, ustvari, naručitelj posla očekuje.
U konkursu se kaže da vizualni identitet treba biti jedinstven i prepoznatljiv kako bi uz odgovarajuće komunikacijske aktivnosti svakog pojedinca asocirao na Bosnu i Hercegovinu i težnju za članstvom u zajednici evropskih država, ali i na ideju i vrijednosti EU-a, te promjene koji put ka članstvu u zajednici evropskih država donosi. Iskreno, nemam pojma šta je pisac ovdje htio reći i kako se to grafički predstavlja težnja za članstvom u nekoj zajednici država, ali znam vizualizirati 5000 KM kao pokriće minusa na kartici, četiri nove zimske gume i još ponešto, pa se zadah u brainstorming u vezi s elementima koji karakterišu naš evropski put.
Šlagirana kornjača
Dakle, prvo što čovjeku padne na pamet na spomen ovog procesa jest sporost. Bosna i Hercegovina na evropskom putu napreduje brzinom šepave kornjače koja se oporavlja od moždanog udara tako da uz logo i slogan možda čak možemo Direkciji ponuditi i ideju za šlagiranu kornjačicu kao maskotu – bilo uz neki mali simbolični bonus, bilo o istom trošku. Podsjetimo se: Bosna i Hercegovina je tek u februaru 2016. predala aplikaciju za članstvo u EU-u – sedam godina nakon Srbije, osam nakon Crne Gore, 12 nakon Makedonije, te 13 godina nakon Hrvatske, koja je u međuvremenu i postala članica EU-a.
Nakon sporosti, druga stvar koja karakteriše evropski put Bosne i Hercegovine jest odsustvo bilo kakvog plana i koordinacije. Dugo se čak nije znalo ni je li mehanizam koordinacije poslova vezanih za pristupanje zemlje EU-u usvojen, odnosno usvajan je, prema mojoj evidenciji, bar dva-tri puta. U toj koordinaciji svi se žele pitati, čak i kantoni žele mogućnost blokiranja mehanizma, dok iz RS-a traže da ovaj bh. entitet bude “vidljiv na evropskom putu Bosne i Hercegovine”, šta god to značilo. Ova situacija gdje svi vuku na svoju stranu priziva u sjećanje crtani film o dr. Doolitttleu i onu životinju povucime-potegniga (pushmi-pullyu), križanca gazele i jednoroga s dvije glave na suprotnim stranama tijela.
Povucime-potegniga idealan je simbol procesa eurointegracija Bosne i Hercegovine. Za razliku od one šlagirane kornjače, koja je samo paradigma sporosti, on savršeno sublimira taj proces “povuci-potegni” u kojem jedan korak naprijed slijede dva koraka nazad, u kojem se nikad ne zna gdje se pošlo, a gdje došlo i u kojem onda kad ima volje nema mogućnosti i obratno. Uz ovo se i slogan nameće sam od sebe, nešto u fazonu “Povuci-potegni, Evropu dosegni” ili možda “Korak naprijed – nazad dva, putem integracija”. Uz ovo, možda bi gazelu i jednoroga bilo bolje zamijeniti magarcima, što bi simbolizovalo i tvrdoglavost političara u opstrukcijama na evropskom putu, ali i čežnje i nadanja naroda da neće lipsati do zelene evropske trave.
Tako smo obuhvatili i treću karakteristiku našeg evropskog puta, a to su stalne opstrukcije. Ne znam je li vam to promaklo, ali bh. političari neprestano su naglašavali da predaju “kredibilnu aplikaciju”, i sami svjesni da niko iz Brisela ne vjeruje u njihov kredibilitet i iskrenu opredijeljenost evropskim vrijednostima. Ova iskrenost pala je već na prvoj prepreci, onda kad se zbog problema pri prevođenju razmatrala opcija predaje Upitnika na hrvatskom jeziku kao jednom od zvaničnih jezika EU-a. Naime, iako je Evropska komisija u uvodnim metodološkim napomenama u Upitniku naglasila da Bosna i Hercegovina odgovore treba dostaviti na engleskom jeziku, to nije spriječilo bh. vlasti da nesposobnost da predvide i riješe problem prevođenja Upitnika pokušaju kompenzirati traženjem rupa u evropskim pravilima.
Štetnost žurbe
Uglavnom, moja želja da pomognem svojoj domovini na njenom evropskom putu i usput pazarim nove zimske gume jača je od svih opstrukcija, pa sam, čini se, došao nadomak kredibilnog rješenja vizualnog identiteta i, kako se to navodi, “svojevrsnog brendiranja” procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine: dva magarca spojena u povucime-potegniga i slogan “Korak naprijed – nazad dva putem integracija”. I evo me u problemu.
Na kojem je jeziku ovaj slogan? Može li se svaki konstitutivni narod u njemu prepoznati ili učiniti vidljivim? Prije nego što prijedlog zapne na nekoj komisiji u Direkciji za evropske integracije, potrebno je osigurati da svi njeni članovi (ili bar većina njih) budu zadovoljni načinom na koji su zastupljeni i istaknuti njihov jezik i kulturno naslijeđe. Nekoliko sati i fildžana kafe kasnije došao sam na ideju…
Sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine imaju svoj oblik poslovice koja ističe štetnost žurbe i promoviše ležeran pristup, koji odlikuje proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Nije Evropska unija zec i neće uteći, a narodu je očito dobro i nema potrebe ni za kakvom žurbom u tim integracijama. Prema tome, u skladu s onim što Direkcija traži, u svoj prijedlog dodajem i moto integracija na sva tri zvanična jezika u Bosni i Hercegovini:
Hitnja je šejtanski pos'o.
Vrag odnio prišu.
Журба је ђавоља работа.
Eto tako. Sad moj prijedlog zadovoljava sve što je potrebno, sadrži sve glavne elemente procesa, u potpunosti je jedinstven i prepoznatljiv, ni na šta nalik i, kao takav, “uz odgovarajuće komunikacijske aktivnosti” može svakog pojedinca asocirati na suštinu procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Rok za predaju je 6. novembar, a prijavu za učešće na konkursu, Izjavu o korištenju predloženog rješenja, Izjavu o autorstvu, ovlaštenje, kao i sam tekst konkursa možete i sami preuzeti ovdje.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera