Ništa je Saudija kakav će Beograd jarbol imati…

Kada se ovaj projekat realizuje, Srbija će postati evropski lider u veličini jarbola, piše autor (Beobuild)

Negde daleko – iza sedam brda, sedam gora i sedam Beograda na vodi – nalazila se jedna zemlja, glasiće jednog dana početak priče o vremenu u kom živimo. Jedini mogući početak priče, jer će brojni događaji kojima prisustvujemo najlakše moći da se smeste u formu bajke. A i svi vole da slušaju bajke, jer na kraju dobro uvek pobedi… hm… okej, početak priče će barem delovati kao bajka.

Istini za volju, kada je nedavno predstavljena muzička fontana na Slaviji, delovalo je da možda pre živimo u mjuziklu nego u bajci. Lošem, naizgled niskobudžetnom mjuziklu, mada, ako se uzme u obzir cena fontane od skoro dva miliona evra, pre se može reći da je ovo trebalo da bude blokbaster mjuzikl, koji je, zbog nemuštih autora, ipak ispao Bolivud, a ne Holivud. I dok je u kultnom mjuziklu Gene Kelly plesao i pevao “Singing in the rain”, vozači na Slaviji mogu da se voze u krug i pevaju “Driving  in the rain”, jer njihova vozila pri jačim naletima vetra poliva voda.

Kada je dva dana nakon fontanine premijere deo Slavije osvanuo pod vodom, kritika na društvenim mrežama je odmah popljuvala ovo ostvarenje, rekavši da je fontana procurela. Odmah se oglasio njen tvorac, gradonačelnik Beograda Siniša Mali, koji je objasnio da fontana ne curi, već preliva. Što je, svakako, za pohvalu, jer, kako kaže naš narod, “bolje da ljulja, nego da žulja”.

Princeza na zrnu suficita

Ovde je, ipak, bio kraj mjuzikla, što se i moglo očekivati, jer ko još u 21. veku voli ovaj žanr? Uostalom, kome je do mjuzikla, uvek može da pogleda bilo koji nastup Ivice Dačića. Ili, ako volite ovaj žanr a pritom ste mazohista, sviranje gitare Saše Radulovića u Skupštini.

Da je mjuzikl bio samo prolazna faza i da se vraćamo u svet mašte, u kojem smo proteklih godina živeli dok smo slušali sada već kultne bajke – Alisa u zemlji povećanog BDP-a, Aladin i čarobna lampa boljitka i Princeza na zrnu suficita – bila je najava izgradnje gondole koja će spajati Kalemegdan sa Novim Beogradom. Ipak, kada ljudi stalno slušaju bajke, malo im porastu očekivanja, pa ne može baš svaka da ih zainteresuje

Zato je priču o bednoj gondolici zamenila bajka o džinovskom jarbolu. Kako je najavljeno, na proleće 2018. godine, blizu ušća Save u Dunav, vijoriće se jarbol visok čak 120 metara, na kojem će stajati srpska zastava dimenzija 20 puta 30 metara. Koliko god na prvi pogled  ovo delovalo neočekivano, stvar je krajnje jednostavna. Kada je neki muškarac slabije obdaren, kupi veliki auto. Kada je neka država slabije obdarena, podigne ogroman jarbol.

Kada se ovaj projekat realizuje, Srbija će postati evropski lider u veličini jarbola i ispred nje će biti samo Saudijska Arabija, Tadžikistan, Azerbejdžan i Severna Koreja. Samo kratak pogled na ovu  listu i svima je jasno šta je zajedničko za Srbiju i ove zemlje. Upravo  tako, loša fudbalska reprezentacija.

‘1.9 Million Only Store’

Predstavnici gradskih vlasti najavili su da će ovaj džinovski jarbol biti mamac za turiste da posete Beograd. Turizam jeste veliki potencijal Beograda i krajnje je vreme da prestanu sve podele među turistima. Dosta smo ih delili na ljubitelje muzičkih fontana i ljubitelje velikih jarbola, zašto ih konačno ne bismo pomirili upravo u našem Beogradu, tako što ćemo privući i jedne, i druge.

Srećom, ovde se ne završava jarbolov potencijal. On može da nam pomogne da se bolje obratimo i stranim turistkinjama, koje su već godinama zapostavljane dok ubeđujemo strance da posete našu prestonicu jer u njoj žive najlepše devojke. Ideja gradskih vlasti i jeste da ovaj jarbol postane jedan od simbola srpske prestonice, pa zašto onda ne bismo smislili i novi slogan: “Dođite u Beograd, nama je najveći.”

Ali, gde su bajke, tu je i sumnjičava publika, koja u njih ne samo što ne veruje, već hoće i ostale da iščupa iz njihovog magičnog sveta. Znate na koga mislim, na sve one pametnjakoviće koji postavljaju suvišna pitanja: kako uspavana lepotica može da oživi od jednog poljupca, kako je Pepeljuga jedina devojka kojoj odgovara ta cipelica i koliko će nas koštati ovaj jarbol?

Dok na prva dva pitanja nemam odgovor, na poslednje je 1,9 miliona evra. Zanimljivo je da je muzička fontana na Slaviji skoro isto koštala, što će reći da su vodeći ljudi Beograda otkrili neku “1.9 Million Only Store”, pa sa nestrpljenjem možemo da očekujemo koju će narednu sitnicu za naš grad pazariti po ovoj ceni.

‘Izvoli, dečko, ovaj ćevap…’

Naravno, mnogi su brže-bolje zamerili kako u zemlji u kojoj decu još uvek lečimo SMS porukama, na muzičku fontanu i jarbol dajemo skoro četiri miliona evra i da na ovaj način država pokazuje nebrigu za mališane, što je netačno. Ako je sve ovo bajka, u njoj mora da postoji i neki princ. A princ je imao inauguraciju prošle nedelje, za koju je pripremljeno šest tona hrane. Sve što se nije pojelo, donirao je Centru za zaštitu odojčadi u Zvečanskoj. Srbija misli na svoje mališane.

“Jel’da da je lepa ova šnicla”, kaže Aleksandar Vulin i dodaje da nije ovakvu jeo još od juče.

“Izvoli, dečko, ovaj ćevap… Čekaj, nemoj sa te strane, tu je zagrizao Palma, evo uzmi sa druge…”, čulo se u Zvečanskoj.

I jeli su srećno do kraja obroka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera