Oglasi

Obrnuti listopad i sasvim naopako vrijeme

Hladna prva polovica i nevjerojatno topla druga zbrojile su se i u konačnici smo dobili mjesec koji je sveukupno bio malo topliji od prosjeka. Prognoza je bila točna, a vrijeme sasvim naopako.
Nikada dosad u sjevernoj Hrvatskoj nije se dogodio niz od devet uzastopnih dana s temperaturama višim od 20°CAnadolija

Piše: Dunja Mazzocco Drvar

Početkom rujna nazvala me prijateljica Nensi, voditeljica velikog zagrebačkog dječjeg zbora "Klinci s Ribnjaka", tražeći savjet vezan uz vrijeme. Zbor je trebao održati koncert na otvorenom, po mogućnosti tijekom listopada, pa ju je zanimalo može li se znati kada bi bio najbolji termin za to.

Budući da priprema takvog događaja uključuje angažman velikog broja male djece, ali i njihovih gostiju, eminentnih glazbenika čiji su rasporedi napisani mjesecima unaprijed, Nensi je informaciju trebala puno ranije nego što taj termin ulazi u okvire pouzdane vremenske prognoze. Razumna je žena, pa je pitanje postavila vrlo oprezno da ne navuče na sebe gnjev neshvaćene stručnjakinje. Zadovoljio bi je, reče, i vrlo uopćen odgovor koji sadrži makar kakvu informaciju.

Uvijek sam spremna pomoći, pa makar i probijajući barijere mogućeg vjerodostojnog predviđanja, ali sam joj ipak najprije natenane objasnila da su se konkretno vrijeme na pojedini dan može prognozirati najviše sedam do deset dana unaprijed. I nije to zato jer smo mi meteorolozi nesposobni, nego jednostavno zbog toga što nam je Zemljica ograničena svojom dimenzijom i vremenski sustavi koji će utjecati na vrijeme kod nas za tako mnogo dana se još nisu ni formirali. Za razdoblje dulje od toga prognoza se ograničava na tipove strujanja i uopćeni razvoj vremena koji se najčešće svodi na prognozu odstupanja od nekog stanja koje je uobičajeno za to podneblje o tom dijelu godine.

Jednostavno rečeno, to znači da za mjesec ili nekoliko mjeseci unaprijed prognoziramo hoće li on biti topliji ili hladniji od prosječnoga te kišovitiji ili manje kišovit od nekog višegodišnjeg srednjaka. Za potrebe kakve ima Nensi ta informacija nije pretjerano korisna.

Najkraći red nije uvijek najbrži

Osim što prognoziramo odstupanje od neke normale, dajemo i vjerojatnost ostvarivanja pojedinog scenarija. I tu nailazimo na problem jer nije nužno da će se uvijek dogoditi najvjerojatnije predviđanje.


[Photo: Al Jazeera]

Zamislite da ulazite u banku u kojoj istu uslugu pruža više šaltera, a na svakome od šaltera je podugačak red. Vjerojatnost vam govori, barem ona matematička, da ćete najprije doći na red ako stanete u najkraći red, zar ne? Sve drugo ovisi o psihofizičkom stanju djelatnice na šalteru, složenosti posla koji određeni klijent treba obaviti, ali i još ponekom manje predvidivom faktoru. E, ti posljednji su najčešće presudni.

Tako je i s vremenom. Dugoročna prognoza sugerira vam najvjerojatniji razvoj događaja. Čisto statistički, to bi bila klimatologija pojedinog podneblja. Pritom se pod klimatologijom podrazumijeva srednje stanje atmosfere kroz (najčešće) 30 godina.

Kako ova moja struka napreduje, tako i proračuni više nisu isključivo statistički, u njih ulazi sve više globalnih faktora koji utječu na dugoročni razvoj vremena kao što su toplinsko stanje pojedinih dijelova oceana, poremećaji (kao što je El Nino ili La Nina), količina polarnog leda, stanje ledenjaka u umjerenim širinama i slično. Rezultati koji se takvim proračunima dobiju opet daju najvjerojatniji mogući ishod, ali on više nije nužno onaj klimatološki. Međutim, i za njega vrijedi da se ne mora nužno ostvariti.

Podjela listopada na dvije polovice

Vraćam se mojoj Nensi. Objasnila sam joj da dugoročna prognoza za mjesec listopad upućuje na to da će mjesec biti relativno topao. No tako formulirana prognoza njoj ne može pomoći, a ja se, kao što rekoh, nisam htjela ograničiti samo na najmodernije znanstvene metode, jer ovaj posao najčešće je puno više od toga. Kao i vaše stajanje u redu uostalom. Kad smo već kod toga, kako napredujete? Je li vaš red još uvijek najkraći?

Dok vi stojite u redu, ja se vraćam klimatologiji, uobičajenom razvoju vremena tijekom listopada. To je, naime, mjesec u kojem se prva i druga polovica najčešće poprilično razlikuju. Prva je polovica još uvijek ugodna, dnevne temperature su više od 18°C, jutarnjega mraza uglavnom nema, a o snijegu da i ne govorimo.

Promjene vremena dobro su poznate u narodu i najčešće su iskazane u vremenskim poslovicama. I podjelu listopada na dvije polovice potvrđuju izreke vezane uz Svetoga Luku kojemu pripada 18. listopada. Za Luku se kaže da "rado snijegom fruka" ili pak da "u nokte huka". Stanovnici sjevernoga Jadrana kume dotičnoga sveca da "ne pomori puka".

Tako sam ja, vođena modernom prognozom toploga listopada na prvom mjestu, te saznanjima o klimi u našim krajevima na drugom, srčano objasnila prijateljici da je bolje vrijeme za organizaciju koncerta svakako prva polovica mjeseca. Tada će dječica još moći stajati i plesuckati na nekoj bini, a gledatelji uživati u jesenskom ugođaju koncerta u laganoj jaknici. Uvjerila sam se da Nensi razumije ograničenja mojega predviđanja i pustila je u vjerovanju da sam joj dala najbolju moguću informaciju koja je u tom trenu postojala. I jesam.


[Photo: Anadolija]

Krivo plus krivo je pravo

Kako vaš red? Je li se već pokazalo da je treći klijent ispred vas problematičan, da nema sve potrebne preduvjete da zadatak obavi u najkraćem mogućem vremenu i još se, po mogućnosti, svađa sa službenicom, ni krivom ni dužnom? Istovremeno red koji je bio dulji od vašega napreduje brže nego što ste mogli i sanjati i čini vam se da biste već došli na red da ste stali u taj red? Znojite se i proklinjete svoje sposobnosti procjene situacije?

E, točno to se dogodilo i meni! Nije doduše bezobrazan klijent, nego Sibirska anticiklona, ali efekt je više-manje isti. Zasjela je nad Rusiju i nama donijela zahlađenje kakvo inače doživljavamo u veljači, a ne u listopadu. Temperature su se spustile desetak stupnjeva ispod prosjeka, zabilježen je jedan od najranijih mrazeva u povijesti mjerenja u Hrvatskoj i okolici.

Dok se ja tu bakćem s mrazom, a vama se puši iz ušiju od scene u kojoj glavnu ulogu igra neki bezobraznik. U vašoj se banci zahuktalo, u mojoj drami glavnu je ulogu preuzela golema ciklona u Atlantiku. Nad nama se uspostavilo jugozapadno strujanje, zajužilo je i u trećem desetodnevlju listopada zavladala je nezabilježena toplina. Nikada dosad u sjevernoj Hrvatskoj nije se dogodio niz od devet uzastopnih dana s temperaturama višim od 20°C. Sveti Luka je omanuo. I ja skupa s njim.

A vaš red? Krenulo je? Bezobraznik je otišao, službenica se trgnula i sredila sve ostale u rekordnom roku? Osim što ste se sve vrijeme stajanja u redu dobrano sekirali, rezultat je ipak uspješno obavljen posao.

Slično je i s modernom dugoročnom prognozom. Hladna prva polovica i nevjerojatno topla druga zbrojile su se i u konačnici smo dobili mjesec koji je sveukupno bio malo topliji od prosjeka. Prognoza je bila točna, a vrijeme sasvim naopako. A koncert? Igrom slučaja, Nensi ga je već negdje u rujnu odgodila za proljeće. Tada ću možda imati više sreće u okršaju s vjerojatnošću.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.