Prvi mart u Srebrenici

Srebrenica
U Srebrenici se, piše autor, Dan nezavisnosti dočekuje svečano i praznično za mnoge Srebreničane (Ustupljeno Al Jazeeri)

Danas je veliki dan za Bosnu i Hercegovinu. Jedan od najvažnijih i najvećih praznika u novijoj historiji naše lijepe domovine. Dan nezavisnosti, dan samostalnosti, dan kada su mnogi Bosanci i Hercegovci uzeli svoje demokratsko pravo i obavezu da svoju zemlju vrate u svoje ruke.

Nisu se pokajali zbog svoje odluke da krenu ovim putem. Bosna i Hercegovina je divna zemlja, prepuna čari, dobrih ljudi i bajkovitih brda i planina, rijeka i dolina. Put nezavisnosti nije nimalo lagan put i upravo zbog toga današnji datum je važan.

Sloboda se ne stiče tako lahko, a upravo je sloboda ono što je čvojeku najpotrebnije u životu. Čovjek koji ima slobodu može imati sve.

Možda se nekim ljudima čini da stanje u našoj državi nije dobro, kukaju na nju, jedva čekaju da iznesu njene sramote i grehote. Hvale se neuspjesima svoje države i svoga naroda, ali moraju biti svjesni da svaki narod, svaka država ima svoje prednosti i nedostatke i svaka država je djelimično prošla tranziciju koji trenutno mi prolazimo.

Proces promjena na bolje ne može doći preko noći paljenjem državnih insititucija ili blokiranjem saobraćajnica. Takvi postupci mogu samo naštetiti državi i narodu i učiniti da se stanje pogorša.

Mijenjanjem sebe i svojih najbližih je puno lakši način da se poboljša stanje u državi. Budimo primjer drugima, ne dajimo mito, uzimajmo račune, prijavimo kriminalce i utajivače poreza, budimo na strani istine, istaknimo državne zastave, odstranimo laž iz svog govora i svoga poslovanja i poziva kojim se bavimo, držimo se datih obećanja i tako ćemo učiniti da nam svima bude bolje.

Za razumna čovjeka praznični dan nije radni

U Srebrenici se ovaj dan dočekuje svečano i praznično za mnoge Srebreničane. Kako malo ljudima treba da budu sretni i kako malo ljudima treba da još više daju za svoju zemlju, pokazatelj je i ovaj dan.

Zanimljivim programom danas će Srebrenica biti počašćena povodom ovog značajnog datuma. Učenici iz škola će u sklopu svoga performansa održati predstavu historijsko-umjetničkog karaktera, s kojom će se publici predstaviti u Velikoj sali Doma kulture u Srebrenici.

Očekuje se veliki broj gostiju koji će doći da pogledaju ovaj performans, prepun sjećanja, osjećaja i detalja iz slavne historije naše zemlje. Performans i predstava s kojom se Srebrenica ne bi postidjela mnogo većih sredina i gradova.

Osjeća se u zraku ljubav prema dovomovini, to su pravi ideali od kojih se lahko ne odustaje.

Iako je u Republici Srpskoj radni dan, mnoga Bošnjačka djeca neće ići u škole, jer za razumna čovjeka praznični dan nije radni.

Ljudi se raspituju za tačan termin održavanja programa u Domu kulture, pripremaju sebe, svoje porodice, svoju djecu da dođu zauzmu mjesto, provedu sa svojim najbližim još jedan lijep dan uz priče iz davnina o bosanskom kraljevstvu, o bosanskim princezama, banovima, kapetanima i drugim važnim događajima i ličnostima bosanskim.

Jučer je također bio veliki dan za našu zemlju, predaja Upitnika je veliki korak ka ulasku u Evropsku uniju. Konačno su oni naši lideri nešto napravili, ako ništa, bar bili zajedno, rukovali se, prvi put puhali u istom pravcu u jedra svoje majčice zemlje iz koje su ponikli.

Divna država, divan narod, a loši političari

Nadajmo se da su pred nama bolja vremena i težimo ka tome, pokrenimo se i učinimo više za sebe i za svoju rodnu grudu.

Ali nije sve tako sjajno, i kako da bude, nas u Bosni i Hercegovini iznenade lijepe stvari i događaji, ne iznenade nas više ružne i tužne vijesti jer smo na to nekako navikli. Tako su jučer boračka udurženja blokirala veći dio Federacije BiH i tako svojim sugrađanima „lijepu“ sliku poslali povodom današnjeg jubileja.

Borci jesu obespravljeni i sigurno im pripada bolje mjesto u našem društvu, jer „da bi nama bilo bolje oni su poturali svoja pleća, gazili hladne rijeke, jeli koru s drveća…“, ali nije način da se blokiraju ceste da se ugroze nečiji životi.

Ne možeš se boriti za svoja prava tako što ćeš ugroziti tuđa, to jednostavno nije prihvatljivo. Šta ako je neko u kilometarskim kolonama bolestan, žena na porođaju i mala djeca?

Da imamo divnu državu i divan narod, a loše političare to potvđuju mnoge priče i događaji. Neki dan mi je jedan prijatelj pričao kako se u Švedskoj na privremenom radu osjećao kao najveća sirotinja i fukara. Kaže otišao je u Švedsku prvo kod svoje rodbine da ih obiđe i usput da malo šta zaradi, jer u Bosni se zimi manje radi, a posao građevinaca skoro da se zimi zaustavi.

I tako kaže jednom, kada je došao na večeru, na stolu svega i svačega ali hljeba nema, nema onog bosanskog kruha i sinije i kiselog mlijeka i pite krompiruše. Nema sarme i kešketa, kiselog kupusa i hošafa. On pored švedskog stola ostade gladan.

Na pauzi veli, ide u kotlovnicu da duhani.

„Nema se, rahat, gdje ni zapaliti“, reče mi, odmahnu rukom i ode niz ulicu.

A mi smo sada tu, sve imamo, i hljeba, i kiselog mlijeka, i stelje i pekmeza i vode sa hladnog izvora. Šta onaj stranac zna šta je rasol, a šta pita na ružice. Nema to nigdje, do li kod nas. Nigdje ovog zraka, zelenila i bistrijih rijeka. Nigdje ovakvih planina, šuma i jezera, nigdje ovakvih ljudi, žena i nigdje toliko kultura i naroda na jednom mjestu.

Pokrenuti prednosti, razlike ostaviti po strani

Pored svih problema, neugodnosti i nedostataka Podrinjci u koje se ubrajaju i Srebreničani, zaista neizmjernu ljubav osjećaju prema svojoj domovini i prema svomerodnom mjestu.

Ništa drugo nego ljubav prema rodnom kraju ne zadržava Lučane, Kruševdolce, Dobračane, Osačane da žive na svojim ognjištima.

Šta drugo, nego li ljubav prema zemlji pradjedova, ljubav prema skoro netaknutoj prirodi Sućeske, Tokoljaka, Miholjevina, Poznanovića, Kutuzera i Ljeskovika i mnogih drugih sela čini da u tim selima života ima, iako je život u njima težak.

Ljudi koji u njima žive, sigurno, mnogo su sretniji i zadovoljniji nego da žive u velegradima evropskim.

Siguran sam da naš Podrinjac, kada namiri stoku, pusti kokoši, i u jutro sveže soga psa čuvara, ne bi ni zašto dao onaj rahatluk jutarnje kahve na terasi s pogledom na brda i planine bosanske, ljepše nego švicarske Alpe

Na nama je da se pokrenemo i iskoristimo naše prednosti, a razlike ostavimo po strani, opomenemo naše političare na sljedećim izborima i kažemo im da želimo bolju i presprektivniju državu.

Najprije krenuti od sebe pa onda od drugih jer samo tako ćemo moći nešto da napravimo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera