Piše: Dunja Mazzocco Drvar
Kad sam se zaposlila, a ima tome sad više od desetljeća, ispričali su mi anegdotu o kolegi koji je, nakon što je krivo prognozirao sunčan i suh dan, kisnuo pri povratku kući na jednoj od vrlo prometnih zagrebačkih cesta. Kraj njega je zastao auto, a vozač je otvorio vrata i ljubazno mu se obratio: „Kisnete gospo'n meteorolog?“ Kolega, pun nade da je spas blizu i da će ga ljubazni sugrađanin povesti bar dio kišnoga puta, stupi korak bliže autu i procijedi: „Ah, kisnem, da…“ „Kisnite i dalje!“ zagrmi onaj iz auta, zalupi vratima i odveze se gnjevan, ali suh.
To je tada bila anegdota, danas je priča o uobičajenom danu na poslu. Kolega je tada bio osupnut, danas takvim ponašanjem nismo čak ni iznenađeni. Prolaznik je bio Lik iz anegdote, danas je on samo Građanin. Takvih priča ima i u drugim djelatnostima, a kako ne bi u meteorologiji, koja je uvijek bila jedna od najvažnijih sporednih stvari na svijetu!
Kad bi hrana koju smo naručili u restoranu bila prevruća, odlazili bismo kući s ofurenim jezikom. Pa što? Danas za to tužimo i kuhara i restoran. Kad bi nas frizer loše ošišao, otišli bismo takvi iskasapljeni kući i u sat-dva već zaboravili da izgledamo k'o čudovišta. Za mjesec dana opet bismo se vratiti istom frizeru. Danas to razglasimo na društvenim mrežama i uništimo mu posao.
Nadalje, kad bismo pogledali kazališnu predstavu, zabavljeni i kulturno nahranjeni bismo otišli kući, jer nismo znali da na nekoj skrivenoj stranici o kulturi u jedinim novinama postoji rubrika u kojoj ju je kritičar iskritizirao do posljednje daščice.
[Dino Stanin/ Pixsell]
U drugoj polovici prošloga stoljeća računanje su preuzeli prvi kompjutori, a danas te proračune obavljaju moćna računala s desecima tisuća procesora, stotinama teraflopsa učinkovitosti, nekoliko gigaherca brzine i stotinama tebibajta memorije. Proračuni su stoga meteorolozima na raspolaganju znatno brže, prostorno su sve detaljniji i sve vjernije opisuju cjelokupno stanje atmosfere.
Lopta je okrugla. I Zemlja je!
I dok je nekadašnji prognostičar morao ta štura saznanja o vremenu na kontinentu primjenjivati na svoj manji prostor djelovanja, te nagađati o okvirnom ponašanju vremenskih prilika na zadanim mu prostorima, današnjem stručnjaku ostaje samo da, poznajući strukturu kompjutorskog modela i njegove fizikalne mogućnosti i ograničenja, na pravilan način protumači dobivene brojke i slova. I zabije slobodnjak!
No, kao što se ruke košarkaša zatresu ponekad pod pritiskom značaja utakmice i prognostičar ponekad ima u rukama situaciju koja donosi rizik za ljudske živote i imovinu. I kao što naš sportaš u vidokrugu redovito ima protivničke navijače koji mu mašu, klepeću i dobacuju koješta dok se on pokušava skoncentrirati na tu jednu najobičniju parabolu koju je u životu izveo milijun puta, tako se prognostičaru pred očima izmjenjuju satelitske slike, brojke, slova, crteži meteoroloških parametara u raznim veličinama, bojama i oblicima.
Na putanju košarkaške lopte utječu i njezin oblik i vlažnost, možda čak i kakav dašak vjetra u dvorani. S druge strane, sustav prognoziranja vremena ovisan je o nebrojeno mnogo elemenata, koji iz različitih objektivnih razloga nisu mogli biti savršeno točno izmjereni.
Nadalje, fizika u proračunima, zbog kompjutorskih ograničenja, nije savršena slika prirode. Ni priroda sama nije posve determinirana, već ima manje ili više elemenata kaosa. Zbog svega toga ni prognostičke elemente ne možemo savršeno izračunati.
Uostalom, kad ispunjavate sportsku prognozu sve ćete to uzeti u obzir. I, s obzirom na to, uložit ćete manje ili više novca, ovisno o vjerojatnosti pojave pojedinog od ovih otežavajućih faktora. Uzmite u obzir da i vremenska prognoza, po sličnom principu, funkcionira uz određeni koeficijent.
Nakon svega, s tugom i suosjećanjem konstatirat ćete da je, eto, lopta, ipak, okrugla. Imajte, molim, toliko razumijevanja i za vremensku prognozu, jer i Zemlja je okrugla!
Izvor: Al Jazeera