U sjenci velikih priča građani ostaju bez pasoša

Pasoš, BiH
Hrvatski pasoš je na 19, srbijanski na 40, crnogorski i makedonski na 47, a bh. na 52. mjestu (Al Jazeera)

U sjenci velikih priča, poput aktuelne o reviziji presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, prolaze naoko male, a koje običnim građanima život znače. Naprimjer, hoće li moći, nakon 21. marta, podnijeti zahtjev i izvaditi novi bosanskohercegovački pasoš.

Šta se to krije iza nedavne ostavke (iz zdravstvenih razloga) Edima Nesimija, direktora Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) i njegovog žurnog postavljanja za savjetnika u istoj agenciji? Hoće li biti pasoških knjižica (i elektronskih osobnih iskaznica) i šta će biti sa zgradom koja je već odavno u planu da se gradi u Banjoj Luci, pitanja su na koja niko sa sigurnošću ne može odgovoriti.

Jedini odgovor dobili smo u vezi zanimljive prakse – kako i zašto je Nesimi postavljen za savjetnika za evropsku regulativu u državnoj agenciji koju je vodio, a samo nekoliko dana nakon što je podnio ostavku na direktorsku poziciju. Naime, Radivoje Trbić, doskorašnji zamjenik direktora IDDEEA (sada v.d. direktora), svoju odluku je obrazložio čudnim argumentima.

Sudar interesnih grupa

“Prvo, bilo je neophodno da se odmah napravi zapisnik o prenosu nadležnosti. Drugo, trebalo je nastaviti kontinuitet poslovanja u IDDEEA-e posebno imajući u vidu aktivnosti oko nabavke pasoških knjižica koje su poslednjih 15 dana maksimalno intenzivirane i u koje je on bio potpuno involviran. Treće, bivši direktor (Nesimi – op. a) je obavljao ovu funkciju 15 mjeseci i, ukoliko dođe do ročišta na Sudu BiH, po tužbama kompanije Gemalto, planiram ga imenovati kao pravnog zastupnika, jer je on sa svojim timom pripremao oba tendera”, izjavio je Trbić.

Kad čovjek čita Trbićevu izjavu, nameće mu se nekoliko pitanja. Prvo, da li se doista radi o zdravstvenim razlozima i da li je postojala ‘opasnost bijega’ Nesimija? Drugo, da li je on bio jedini uposlenik u agenciji i da li pasoške knjižice i formulari za cijelu državu ovise samo o jednom čovjeku? Treće, da li je prilikom tendera bilo uobičajnih nepravilnosti ili koruptivnih radnji, pa se Gemalto žalio (što je insinuirao i Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH)?

Sve u svemu, može se dogoditi da Bosna i Hercegovina ostane bez pasoških knjižica. Zato što se, možda, nekom pogodovalo i omogućilo da u poslu sa državom zaradi ogromne novce… Ministar Mektić je pominjao osobne iskaznice koje se plaćaju četiri puta više nego što je njihova stvarna proizvodna cijena. Kako li je s pasoškim knjižicama? A sve to građani plaćaju. Još ako ih nema, pa se budu morale preko veze nabavljati, biće puno skuplje.

Trbić je govorio i o tome da je na prvom tenderu, koji je raspisan 20. maja 2016. godine, kao najpovoljnija izabrana podružnica njemačke kompanija Muehlbauer sa sjedištem u Banjoj Luci, ali da je francuska firma Gemalto Sudu BiH podnijela tužbu protiv IDDEEA. Tender je poništen, a drugi raspisan 8. novembra 2016. kada je, gle ti čuda, državna agencija IDDEEA podnijela tužbu protiv Ureda za razmatranje žalbi BiH, koji je svojim rješenjem uvažio žalbu kompanije Gemalto.

Ne treba biti puno pametan da se shvati o čemu se ovdje radi. Sudarile se dvije interesne grupe oko donosnog (milionskog) posla sa državom u vezi izrade pasoških knjižica, a u ‘igru’ su, možda, uvučeni i državni činovnici. Još ako se tome doda i sumnja na korupciju (o kojoj je govorio ministar Mektić), račun će platiti nevini građani.

Krađe bez sudskog epiloga

Problem je što se veliki državni poslovi dogovaraju u uskom krugu ljudi, a tenderi se provode netransparentno. Najčešće se pogoduje jednim u odnosu na druge (nema zdrave konkurencije). Zato Bosna i Hercegovina zauzima visoko mjesto po percepciji korupcije, jer ne može niti jedan državni posao uraditi kako treba. Iz jednostavnog razloga što su, gotovo u pravilu, u mutne radnje umiješani najviši državni činovnici.

To je razlog što građani sve češće postavljaju pitanje – kako to da je toliko korupcije, odnosno, da se stalno dešavaju velike afere (krađe državnog novca), a niti jedna od njih ne dobije svoj sudski epilog? Zapravo, niko ne ide u zatvor… Vjerovatno zato što ih štiti politika, a policijski i tužilačko-pravosudni sistem djeluje tek ako dobije dozvolu svojih političkih (nacionalnih) elita. Kao nekada kad su se u komitetu dogovarali koga će procesuirati, a koga ne.

Kakva je razlika i koji su argumenti onih što su na vlast došli gradeći svoju politiku na kritici bivšeg sistema? Po čemu ili u čemu su bolji? Čak je i u ‘ono vrijeme’ bilo dovoljno pasoških knjižica i država je funkcionisala. Ako ništa drugo.

Danas je država krava muzara preko koje političari i državni činovnici izvlače građanima i ono malo para što zarade mukotrpnim radom, a nacije su zadovoljne što im to čine ‘njihovi’ i ne neki drugi.

Kad ostanu bez pasoša, biće im potpuno svejedno.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera