Let jedne žene prije 54 godine bio je mitski.
Upravo prema priči iz antičkog mita, jednom prilikom, bog kovača Vulkan se toliko razljutio da je u tom svom božanskom gnjevu bacio s Olimpa na Zemlju svoj golemi nakovanj. Prema toj legendi, nakovanj je s te nebeske visine padao devet dana i devet noći, dok nije stigao s nebeskog svoda na siroticu Zemlju.
Danas je za astronome zanimljiva ova usporedba, jer je to pojam koji su antički narodi imali o udaljenosti neba od Zemlje, tj. o veličini svemira.
Šta su uopšte godine, stoljeća na svemirskoj ljestvici zbivanja? Zanimljivo je što je i za naše drevne pretke more također beskrajno, a Zemlja prema njemu tako sićušna. Čak i stara slavenska legenda priča o postanku svijeta i ona kaže otprilike ovako: jednom se bog nad bogovima gromovnik Perun, kupao u moru i kad je izlazio iz vode, našlo mu se pod noktom zrnce pijeska, to je zrnce pijeska palo na površinu mora i ostalo plivati na njoj. A, to zrnce pijeska, to je naša Zemlja. Danas je i za astronome Zemlja samo sićušna trunka prašine u svemiru.
Zvijezda svemira
Ko je žena koja je sa “zrnca pijeska” izvela taj prvi mitski let u svemir.
Valentina Terješkova je rođena 6. marta 1937. g. u seljačkoj obitelji u Maslenikovo, u zapadnoj Rusiji. Svoga oca Vladimira izgubila je za vrijeme Drugog svjetskog rata, tada je imala samo dvije godine. I njena majka, sestra i brat su radili u tvornici tekstila.
Sa nepunih 17 godina napustila je školovanje i zbog teške socijalne situacije, počela raditi u tvornici. Izgledalo je da će ići putem svoje majke, ali sreća pa nije, jer ljubav prema padobranstvu odredit će i njenu sudbu nešto kasnije. U dobi od 22 godine, napravila je svoj prvi skok padobranom.
Taj zarazni entuzijazam za padobranstvo će je i dovesti u pozornost Sovjetskog svemirskog programa, koji je tražio ženu 60-tih godina. A, svemirska utrka između SSSR-a i SAD-a započela je već 1962. godine.
Nakon Jurija Gagarina, bilo je logično da će poslije prvog muškarca, doći i red i na prvu ženu za put u svemir. SSSR je znao da i SAD imaju sličan plan, ali ih je u tome osujetio, jer ih je preduhitrio. Već 1962. godine SSSR je pozvao da se svi zainteresovani/e pridruže novom svemirskom programu gdje je traženo 50 kosmonauta.
Zahtjevi za kandidate su bili sljedeći: da budu iskusni padobranci, 170 cm visoki, 70 kg težine, da imaju 30 godina, da su u formi i da su ideološki čisti. A, Terješkova je ispunila sve kriterije. U grupi od 50 koji su određeni za dalja ispitivanja, našlo se i mjesta za pet žena. Njih pet je prošlo test procjene za astronaute. I tokom tih petnaest mjeseci ravnopravno su se borile sa većinskim muškim astronautima, imale su te žene iste treninge, bestežinske letove, testove izolacije, centrifuga testove, svemirski inžinjering, 120 skokova padobranom i obuke pilota, kao i muške kolege.
Terješkova je poslana u svemir na brodu Vostok 6. Provela je više vremena u orbiti od svih američkih astronauta. Jer je njena misija produžena. Kružila je zemljom 48 puta i sletila kao što je i bilo planirano. Ali, nakon povratka na Zemlju morala se još dodatno izboriti sa tračevima da je „nesposobna i histerična“.
Još i dalje vlada misterija ko je izvor tih glasina? Svojom sposobnošću, istrajnošću i sa tim se uspješno izborila. Nakon tog svog istorijskog leta, primila je i Orden Lenjina. Pod pritiskom Nikite Hruščeva, u decembru 1963. se udala za kolegu astronauta Andriana Nikolayeva. Iz tog braka rodila se 8. juna 1964.g. i Elena Adrianovna. Brak između ovo dvoje astronauta je trajao do 1982. godine, kada su se razveli.
Priznanja i nagrade
Godine 1977. doktorirala je u inžinjerstvu. Postala je istaknuti član Komunističke partije Sovjetskog Saveza i istaknuta pobornica prava žena. Ona je zasigurno bila heroina u post-sovjetskoj Rusiji.
Nakon nje, trebalo je proći još 19 godina, da i druga žena odleti u svemir. Valentina je i dobitnica brojnih priznanja i nagrada:
- Heroj Sovjetskoga Saveza
- Orden Lenjina
- Red Oktobarske revolucije
- Red za zasluge za domovinu
- Red prijateljstva
- Ruska državna nagrada Federacije
- Ujedinjeni narodi Zlatna medalja mira
- Počasni doktorat sveučilišta u Edinburgu
- Kreater na Mjesecu je dobio po njoj naziv „Tereshkova Krater“
- Asteroid 1671 nazvan Chaika (njena pozivna oznaka za Vostok 6’ Galeb)
- Joliot-Curie zlatna medalja.
Ova „žena zvijezda“ je 7. februara 2014. godine sudjelovala i u ceremoniji Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.
Valentina je ušla u povijest kao jedina solo pionirka leta u svemir.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera