Zanimljiv pokušaj imao je prošli tjedan SDP-ovac Ranko Ostojić. Ovaj bivši ministar policije i nepokolebljivi antifašista, kakvih u socijaldemokratskim redovima ima sve manje, uputio je dopis predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću tražeći od Predsjedništva Sabora da najviše hrvatsko zakonodavno tijelo bude pokrovitelj ovogodišnjeg obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom koji se u Hrvatskoj obilježava 9. svibnja, baš kao i Dan Europe.
Sve je ovaj Splićanin lijepo dokumentirao i urudžbirao, podsjetivši da je dan ranije, 8. svibnja 1945. godine, ulaskom partizana u Zagreb oslobođen glavni grad Hrvatske.
Ostojić upozorava da se Dan pobjede i Dan Europe zapravo nigdje u Hrvatskoj ne obilježavaju, zbog čega je želio na zagrebačkom Europskom trgu, smještenom u samom centru grada, tik do centralnog Trga bana Jelačića, organizirati barem jednu manifestaciju, uz prigodni glazbeni program.
Ostojić je predložio da se program organizira dan ranije, 8. svibnja, kao podsjetnik na oslobođenje Zagreba i na kapitulaciju nacističke Njemačke dan kasnije u znak sjećanja na više od 50 milijuna izgubljenih života u Drugom svjetskom ratu.
„Dan pobjede nad fašizmom svakako na ovoj svečanosti treba povezati i sa 73. obljetnicom oslobođenja Zagreba, prisjećajući se 8. svibnja 1945. kada su partizanske postrojbe ušle u Zagreb i oslobodile ga od okupacijskih nacističko-fašističkih snaga te od kvislinških snaga, vezanih uz zločinački ustaški režim“, pisao je Ostojić, pozivajući se na odluke ZAVNOH-a.
Međutim, kao i bezbroj puta do sada, pokazalo se da je uzalud gubio vrijeme. Antifašizam u Hrvatskoj jednostavno nije poželjan. Vlast se deklarativno poziva na njegove tekovine, ali čim se treba prijeći iz teorije na djela, stvori se niz nezaobilaznih problema. Tako je bilo i sada.
Zastupnici otkazali poslušnost ‘dragom vođi’
U svom odgovoru Jandroković podsjeća da Hrvatska ima antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost koja je, kako kaže, potvrđena Deklaracijom o antifašizmu iz 2005. godine.
Hrvatska, kao članica Europske unije, Dan Europe i Dan pobjede obilježava svake godine na dostojan način, u organizaciji različitih institucija, tvrdi Jandroković i odmah pojašnjava da Sabor neće biti pokrovitelj „Ostojićeve“ manifestacije, jer se organizatori „nisu direktno obratili Hrvatskom saboru sa zamolbom za pokroviteljstvo, u skladu s uobičajenom praksom“.
Zbog toga je odbio uvrstiti ovaj prijedlog na dnevni red Predsjedništva Sabora, jer da ne raspolaže s potrebnim osnovnima podacima.
Birokratska odbijenica Ostojića nije pretjerano iznenadila. Uzrok za Jandrokovićeve formalno-pravne razloge pronašao je u političkim motovima.
„Ono što sam siguran je da iza toga stoji stalna revizija povijesti i stalno negiranje najvažnije stvari, a to je da smo mi bili pobjednička zemlja, zemlja koja je pobijedila fašizam”, kazao je Ostojić koji je nakon dolaska Davora Bernardića na čelo SDP-a marginaliziran u stranci, pa je osnovao udrugu Pozitiva koja, uz slobodomisleće SDP-ovce, okuplja i druge ljude sličnih stavova.
Znao je Ostojić, previše je iskusan političar, da pokroviteljstvo neće dobiti. Posebno ne nakon ratifikacije Istanbulske konvencije o pravima žena koja je kao nožem podijelila vladajući HDZ i poljuljala poziciju predsjednika stranke i premijera Andreja Plenkovića.
Naime, prvi put se u povijesti te stranke dogodilo da su zastupnici otkazali poslušnost „dragom vođi“ i glasali „po savjesti“. Više od četvrtine njih nije glasalo za Vladin prijedlog, ali je Konvencija Vijeća Europe ipak ratificirana i to zahvaljujući glasovima opozicije.
Komemoracija u Bleiburgu
Očekivati da će u takvim okolnostima Plenković i Jandroković nastaviti rat s desnim dijelom stranke, kao i sve glasnijom ekstremnom desnicom koja je upravo preko HDZ-ove liste ušla u Sabor, bilo bi politički naivno.
Posebno da će to raditi putem pokroviteljstva nad obilježavanjem Dana pobjede nad fašizmom koji za dobar dio te stranke nije Dan pobjede, nego dan kapitulacije njima milije ustaške Nezavisne Države Hrvatske.
Uostalom, isti taj Sabor je u prethodnom mandatu, prije dvije godine, kada je na vlasti bio također HDZ, vratio pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu, gdje su 1945. godine pobjegli pripadnici kvislinških snaga, nakon čega su ih engleske jedinice predale Titovim partizanima.
To je pokroviteljstvo ukinuo SDP, koji je bio prije na vlasti, da bi ga HDZ na zahtjev Počasnog bleiburškog voda – organizatora komemoracije koja se gotovo u pravilu pretvori u najobičniji ustaški dernek i slavljenje NDH, a ne odavanje stradalim ljudima – hitno vratio.
Bleiburg, dakle, može, a Dan pobjede nad fašizmom ne može. Takva je Hrvatska danas. Antifašizam joj se, naprosto, gadi.
Izvor: Al Jazeera