Svake godine u zimsko doba Sarajevo doživljava istu sudbinu: okivanje ledom. Snijeg i zima ovjenčali su Sarajevo slavom olimpijskog grada. Nažalost, u posljednjih nekoliko zima snijeg i led postali su i fizička opasnost po život građana. Naročito ledenice. Gotovo da smo postali očevici čestih lakših i težih ranjavanja, do kojih dolazi zbog ledenog okova (ledenice, okliznuća na ledu). Nije bilo davno kako nas je svaka opasnost vrebala odozgo, a sad opet i ovo! Nikako da nas odgovorni uvjere kako poduzimaju sve što je u njihovoj moći da se ove opasnosti po život makar umanje, ako ne i potpuno eliminiraju. Kao da je ljudski život opet postao najjeftiniji? Civilne zaštite pojedinih općina dale su se u trošak: printale su, plastificirale i na vidnim mjestima okačile natpise s tekstom “OPASNOST – LEDENICE”. Ako vas baš tu nešto pogodi u glavu, oni nisu krivi. Na vrijeme su nas upozorili na opasnost, kao da mi te opasnosti nismo svjesni. Draga civilna zaštito, nije pitanje upozorenja, nego kako se zaštititi!
Neki se vjerovatno sjećaju, a neki su kao studenti posredstvom Studentskog servisa svojevremeno zaradili poneki dinar za studentski džep čisteći sarajevske krovove od snijega i leda.
Ko je odgovoran
Ipak, ovdje je u normativizaciji napravljen krupan korak. Utvrđeno je ko je odgovoran da uklanja ove opasnosti s krova: upravnici i vlasnici. Oni će to shvatiti ozbiljno tek kad povrijeđeni građanin tužbom na sudu dobije naknadu štete za pretrpljenu povredu i kad ta naknada pređe trošak koji bi upravnik imao da je ranije poduzeo odgovarajuće mjere. Ili kad se nađe neki osjetljivi građanin koji će podnijeti tužbu za pretrpljeni strah što svaki dan mora proći ispod krova na kojem vise ledenice kao Damoklov mač. Ili kad neki drugi građanin podigne tužbu što se okliznuo i slomio nogu ili ga, ne daj Bože, na prelazu auto udarilo dok je on gledao u nebo hoće li mu šta pasti na glavu, jer je baš pročitao natpis: OPASNOST – LEDENICE.
Sve ove dileme odgovornih prestaju kad puhne prvi topli vjetar. I tako opet dogodine. Teško vam je zamisliti nekog odgovornog kako u augustu na plus 40 stepeni razbija glavu time kako svoju zgradu zaštititi od snijega i leda. A baš je august mjesec za rješavanje tog problema! U oktobru je već kasno.
Kako su tehnika i tehnologija u svijetu napredovale, opadala je potrošnja električne energije po jedinici klasičnog proizvoda. To je stvorilo prostor za nova polja primjene električne energije, kao, naprimjer, za grijanje pomoću specijalnih kablova: podno grijanje stambenih jedinica, bogomolja, terena nogometnih stadiona, parkinga, pristupnih staza, kaldrme, vanjskih stepeništa, utovarno-istovarnih rampi, mostova, grijanje betona u fazi betoniranja pri niskim temperaturama, grijanje cjevovoda i instalacija protiv snijega i leda, grijanje antenskih stubova i mnoge druge primjene.
Električni grijači protiv ledenica
Za nas je posebno zanimljiva primjena električnih kablova za grijanje u sistemima za otapanje snijega i leda na krovovima i olucima. Praktički, ovaj sistem može se instalirati na bilo koji tip krovne konstrukcije gdje postoji potreba za preventivnim topljenjem ledenih naslaga u olucima.
Sistem za topljenje ugrađuje se duž ivice krova ili na mjestima gdje postoji rizik od stvaranja naslaga snijega i leda. U olucima i slivnicima oštećenja su onemogućena efikasnim i slobodnim odvodom otopljene vode, što je uvjet da bi sistem radio na zadovoljavajući način.
Sofisticirani elektronički mikroprocesorski regulator omogućava da se troši apsolutno minimalna energija koja je potrebna da bi se postigli optimalni rezultati. Specijalni senzori leda i temperature u kombinaciji s regulatorom u stanju su potpuno tačno otkriti pojavu leda i snijega i automatski uključiti grijanje i isključiti ga tačno kad treba. Drugim riječima, ne postoji zabrinutost da se sistem uključi, naprimjer, kad je vanjska temperatura dosta ispod nule, ali nema snijega ni leda (suha zima). Sistem za otapanje snijega i leda pruža mnoge prednosti: nema opasnih ledenih i snježnih naslaga na krovnoj konstrukciji; nema rizika od ledenica; oluci i slivnici održavaju se slobodnima od snijega i leda; odvodi se otopljena voda; manja su oštećenja objekta od leda i stoga niži troškovi održavanja zgrade.
Da bi se odredila potrebna električna snaga za grijanje u sistemima za otapanje snijega i leda na krovu, važno je utvrditi tip krovne konstrukcije o kojoj je riječ i lokalne vremenske prilike. Po tome se krovovi dijele na dvije kategorije: hladni i topli krov. Hladni je onaj koji je dobro izoliran i ima male toplotne gubitke, dok topli sâm otapa snijeg do određene granice, a voda od otopljenog snijega ide prema ivici krova, gdje se opet zamrzava.
Generalno govoreći, kad se kabel za grijanje instalira na krov (praktički, to je uski pojas na ivici krova), instalirana snaga bit će dovoljna za otapanje snijega i leda i odvođenje vode.
Električni kablovi za grijanje u sistemima za otapanje snijega i leda na krovovima, olucima i slivnicima sasvim su dobra i dokazana zaštita od stvaranja ledenica iznad naših glava.
Izvor: Al Jazeera