”Tata, onaj čovjek iz Engleske što se izmislio fudbal pravi je genijalac”, govorio mi je sedmogodišnji sin dok smo se prije nekoliko dana vozili automobilom ka moru.
– Zašto je genijalac?, pitao sam.
”Zato! Znaš li ti koliko je on radosti donio u moj život, koliko volim fudbal”, odgovorio je.
– Voliš ga više od janjetine u Jablanici?, opet sam pitao.
”Pa, dobro… Možda?! Malo više volim fudbal”, sumnjičavo je tvrdio.
I, zaista fudbal vole, obožavaju milioni ljudi širom svijeta, u Evropi pogotovo. Ova (nekada samo) igra, posljednjih decenija jedan od unosnijih biznisa, može ispisati najljepše priče. Jedna od takvih ovog ljeta piše se u Bosni i Hercegovini, nedaleko od fenomenalne janjetine u Jablanici, njenom vjerovatno najljepšem gradu – Mostaru.
Napokon ‘nerekreativni’ žrijeb
Elem, kao po pravilu, godinama unazad prilikom žrijeba grupa evropskih klupskih fudbalskih takmičenja, kolega i prijatelj s usijanog vrelog ljetnog podgoričkog asfalta, poput mostarskog, Miloš Antić znao mi se obratiti skoro identičnim riječima u Monte Carlu, prošlog avgusta i u Istanbulu:
”Ti i ja na žrijeb opet idemo ‘rekreativno’. Mojih (crnogorskih) i tvojih (bosanskohercegovačkih) klubova nikada nema ovdje. Evropska takmičenja redovno završavaju početkom, najdalje sredinom avgusta.”
E, više nije tako. Na sreću nas u državi u kojoj se fudbalska lopta zakotrljala 11. maja 1903. godine, simbolično baš u Mostaru.
Bosna i Hercegovina više nije među osam zemalja članica Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) koja nije imala predstavnika u grupnoj fazi nekog od evropskih klupskih fudbalskih takmičenja. S ”crne” liste uklonio je mostarski Zrinjski. Ove godine i zastava Bosne i Hercegovine zahvaljujući popularno zvanim mostarskim ”plemićima” zavijorit će se na prestižnom žrijebu u Kraljevini Monako. Bit ćemo dio evropskog fudbalskog glamura. Bravo!
Kontinuiran i kvalitetan rad
Historijski, istorijski ili povijesni rezultat za Bosnu i Hercegovinu nije došao kao plod slučajnosti već kontinuirano kvalitetnog rada u Zrinjskom. Plod je jasne i dugoročno planirane vizije uprave kluba koja u proteklih deset godina nije pretrpjele veće, tj. radikalne kadrovske promjene. Istina, u Zrinjskom ima i politike. A, u kojem klubu sa naših prostora je nema? Čast izuzetno rijetkim apolitičnim izuzecima.
Možda jedan od ključnih faktora uspjeha je što u Zrinjskom ”trpe” trenere. Ne prave nerezonske i ishitrene rezove. Možda i najbolji primjer je Sergej Jakirović, danas trener hrvatske Rijeke, kojeg su ”istrpili” kod kuće u Mostaru. Kada je došao na klupu ”plemića” nije mu išlo najbolje. Predanim i upornim radom stvarao je snažan kolektiv, istinski tim kojeg je u prvom dijelu prošle sezone doveo uvjerljivo na vrh premijerligaške tabele. Džentlmenski se rastao sa upravom, otisnuo se u jedan od najvećih klubova u susjedstvu, postavivši snažne temelje za, ispostavit će se, evropski iskorak svih nas u Bosni i Hercegovini.
Na njegovo mjesto došao je hrvatski stručnjak Krunoslav Rendulić i nastavio, ako ne u istom, onda u još boljem ritmu. Dupla kruna je u kasno proljeće ove godine krasila klupske vitrine Zrinjskog i sve je mirisalo na našu historiju, istoriju ili povijest. Smireno, na zemlji, bez pretjerane pompe Rendulić i ključni ljudi kluba čiji dres krasi i lenta odradili su odličan posao u kratkom pripremnom periodu. Opet su kockice tima slagane planski, s neophodnim profilima igrača (ne dovođenjem izvikanih kojima bi spašavali karijere) u svim linijama tima. Rezultat ponovo nije izostao.
Dobar posao na stadionu
Dobar posao obavili su čelnici kluba i u i oko stadiona ”Pod Bijelim brijegom” u Mostaru. Pohvale frcaju sa svih strana radi novog hibridnog travnjaka, napravljenog zahvaljujući projektu i pomoći UEFA-e na koji je aplicirao Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine, ali i dijelom lokalnoj zajednici, te zbog novog ruha i na tribinama. Stadion je vidno ušminkan što je ubilježeno i notese UEFA-inih ljudi koji su ovog ljeta dolazili u grad na Neretvi. Shodno tome, gotovo je izvjesno da će u narednim danima ”Bijelom brijegu” biti podignuta kategorizacija, tačnije da će Zrinjski i utakmice u grupnoj fazi evropskog takmičenja igrati u Mostaru.
Pitanje je samo kojeg UEFA takmičenja, Evropa lige ili Konferencijske lige. Gdje god Zrinjski završio, uspjeh je ogroman.
Sigurno je da tim iz Mostara nije bez šansi ni u play-offu Evropa lige protiv LASK-a. Austrijanci su favoriti. Međutim, favoriti u fudbalu ne pobjeđuju uvijek.
Uz sjajnu finansijsku injekciju koju će od UEFA-e dobiti plasmanom u grupnu fazu, nema sumnje da će Zrinjski dostojno nastaviti predstavljati Bosnu i Hercegovinu u Evropi. No, i ponovo biti glavni favorit za trofej(e) u Bosni i Hercegovini.
Bogate nagrade i rigorozne kazne
Imat će Zrinjski kompleksan zadatak igranja na tri fronta. Bit će Mostarcima teško uhvatiti ritam u nikada zgusnutijem rasporedu. No, za naše prilike Rendulićeva ekipa ima prilično širok igrački kadar za nove sportske poduhvate i slavlja. Nadati se, navijačka slavlja bez pirotehnike, ako ništa u sređenoj Evropi, koja bogato nagrađuje uspjehe, ali i rigorozno kažnjava sve nedozvoljeno na stadionima.
Za početak i kraj ove priče – najvažnije je da je Bosna i Hercegovina skinuta s ”crne” evropske liste, barem u magičnoj i strastvenoj igri koju nekada davno osmisli ”genijalac iz Engleske”.
Sretno mostarski. Sretno evropski.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.