Infografika: Mjesec bez vode, hrane i zdravstvene zaštite

U prvom mjesecu izraelskog nemilosrdnog bombardiranja Pojasa Gaze ubijeno je više od 10.800 Palestinaca, a od toga su gotovo polovina djeca.

Izraelska vojska je 9. oktobra objavila potpunu blokadu već opkoljene enklave, uključujući obustavu vode i hrane.

Dva dana kasnije prekinula je dotok struje i ograničila ulazak humanitarne pomoći i goriva.

Procjenjuje se da je 1,5 miliona ljudi raseljeno, a njihovo stanje je sve nesigurnije zbog nedostatka osnovnih namirnica.

Ozbiljna nestašica vode

Grupe za ljudska prava godinama upozoravaju na pogoršanje situacije s vodom u Pojasu Gaze.

Godine 2021. su Globalni institut za vodu, životnu sredinu i zdravlje i Euro-mediteranski monitor za ljudska prava opisali vodu u Gazi kao “nepitku”, a 97 posto vode u njoj nije pogodno za potrošnju.

Sadašnji nedostatak električne energije znači da postrojenja za desalinizaciju i tretman otpadnih voda ne mogu raditi, što dodatno ugrožava pristup sigurnoj vodi za piće.

Izrael je 4. novembra uništio rezervoar za vodu u sjevernoj Gazi, kao i javni rezervoar za vodu koji je opskrbljivao nekoliko četvrti na jugu.

Mnogi ljudi piju zagađenu, slanu vodu i čekaju satima u redu u nadi da će dobiti vodu za piće.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da je jednoj osobi dnevno potrebno između 50 i 100 litara vode, ali procjenjuje da u Gazi jedna osoba dnevno ima samo tri litre za sve dnevne potrebe, uključujući piće i higijenu.

Kakvi su efekti nedovoljnog pijenja vode?

Nedostatak vode prvo utječe na bubrege, a na kraju i na srce.

Kod djece dehidracija nastupa brzo i često može biti smrtonosna.

Osoba može osjetiti vrtoglavicu i ubrzan puls, jer srce mora brže pumpati da bi održalo nivo kisika.

Voda čini gotovo 60 posto ljudskog tijela.

Dehidracija može ubiti novorođenče u stresnom okruženju za nekoliko sati, a zdravu odraslu osobu za dva do četiri dana.

Ima li dovoljno hrane?

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) kaže da je 80 posto stanovništva u Pojasu Gaze već bilo u nesigurnoj opskrbi prije početka napada 7. oktobra.

Gotovo polovina stanovništva od 2,3 miliona ljudi oslanjala se na pomoć u hrani iz Agencije UN-a za pomoć i rad za palestinske izbjeglice (UNRWA).

Prije 7. oktobra u Gazu je svakog dana u prosjeku ulazilo 500 kamiona.

Prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), od 21. oktobra najmanje 451 kamion je ušao u Gazu, od kojih je 158 prevozilo hranu, uključujući riblje konzerve, tjesteninu, pšenično brašno, konzerviranu pastu od paradajza i konzervirani grah; 102 su uvozila zdravstvene potrepštine; 44 su uvozila vodu ili sredstva za higijenu; 32 su uvezla neprehrambene artikle; osam nutritivne zalihe za pothranjene pacijente.

Preostali kamioni prevozili su mješoviti teret.

Zalihe goriva još uvijek ne smiju ući u Gazu, što znatno utječe na bolnice koje još uvijek funkcioniraju i stavlja hiljade života u rizik.

Svjetski program za hranu (WFP) kaže da su zalihe hrane u Gazi pri kraju i da mogu potrajati još svega nekoliko dana.

Na svaku osobu koja je primila pomoć WFP-a u hrani najmanje šest ih je u potrebi.

Pekare koje još rade moraju proizvoditi šest puta više od uobičajenog kapaciteta, stanovnici čekaju u redu za hljeb četiri do šest te su ranjivi na izraelske napade.

Samo jedna od pekara koja radi s WFP-om i osam drugih u južnim i centralnim područjima povremeno obezbjeđuju hljeb skloništima, ovisno o dostupnosti brašna i goriva.

Kako nedovoljna ishrana utječe na dijete?

Ljudskom tijelu potrebna je uravnotežena prehrana, obogaćena vitaminima, kako bi se zadržala optimalna funkcionalnost.

Kod djece se nedostatak hrane može osjetiti brže, jer njihov rast i razvoj mozga zavise od ishrane koju primaju.

Prema WHO-u, nedostatak hrane ili pothranjenost kod djece dovodi do usporavanja rasta, propadanja i problema povezanih s nedostatkom težine.

Nedovoljna ishrana sprečava djecu da ostvare fizički i kognitivni potencijal i čini ih mnogo ranjivijim na bolesti i smrt.

Neadekvatna ishrana tokom trudnoće također može povećati rizik od porođaja slabije razvijene bebe.

Nedostatak pristupa zdravstvenoj skrbi

WHO kaže da žene i djeca snose teret bombardiranja zdravstvenih ustanova u Gazi i nedostatka zaliha.

Žene porađaju djecu gdje god mogu, ne mogu pristupiti zdravstvenim ustanovama kako bi porodile u sanitarnom okruženju, a ljekari moraju izvoditi carske rezove bez anestezije.

Svakog dana se porađa najmanje 180 žena, a eskalirao je i broj smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi zbog nedostatka intenzivne zaštite.

Prenaseljena UNRWA-ina skloništa prijavljuju slučajeve akutnih respiratornih infekcija, proljeva i male boginje.

S objektima koji premašuju kapacitete, ljudi sada žive na ulici.

WHO je izvijestio o najmanje 22.500 slučajeva akutnih respiratornih infekcija i 12.000 slučajeva proljeva, koji mogu biti smrtonosni kod djece koja pate od dehidracije i nedostatka hrane.

Ljekari su bili primorani koristiti ocat kao dezinficijens, ali i zavrtnje i šivaće igle u operacijama.

Dr. Ahmed Mokhallalati iz bolnice Al-Shifa kaže da se sistemi urušavaju i da je liječenje u sterilnom okruženju ograničeno.

“Muhe pune bolnicu, mogu se vidjeti crvi kako izlaze iz rana.”

Jedina onkološka bolnica u Gazi bila je prisiljena zatvoriti se zbog nedostatka goriva, a pacijenti s kritičnim potrebama, poput dijalize i dojenčad kojima je potrebna oprema za intenzivnu njegu, teško su pogođeni.

Od 3.novembra glavni generatori struje u bolnici Al-Shifa i Indonezijskoj bolnici prestali su raditi.

Izraelski ratni avioni nastavili su napadati bolnice i područja oko njih, gdje su pacijenti, zdravstveni radnici i stotine ljudi koji bježe od sukoba pronašli utočište.