Sve što trebate znati o turskim izborima

Milioni će izaći na birališta danas kako bi glasali na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj, za koje posmatrači očekuju da će predstavljati najteži test za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u 20 godina otkako je na čelu zemlje.

Ekonomija zemlje, koja je u teškom stanju, zadala je udarac Erdoganu, dok su njegovi rivali, iskoristivši paniku, obećali da će poboljšati uslove. Ali Erdogan i njegova Partija pravde i razvoja (AK Partija) i dalje imaju snažnu podršku u velikom dijelu nacionalista i vjerskih konzervativaca, posebno u anadolskom srcu Turske, gdje pobjedu opozicije vide kao povratak u eru u kojoj su se osjećali potlačenim.

Slijedi sažetak svega što trebate znati o turskim izborima.

Kada su izbori u Turskoj?

Predsjednički i parlamentarni izbori održavaju se istog dana svakih pet godina. Ove godine, izbori su prvobitno bili zakazani za 18. juni, ali su pomjereni za 14. maj.

Kako funkcioniše turski izborni sistem?

U julu 2018. Turska je prešla iz parlamentarnog sistema u predsjednički. U novom sistemu birači direktno biraju predsjednika, a uloga premijera je ukinuta.

Kandidatu je potrebno više od polovine glasova da bi pobijedio. Međutim, ako niko ne dostigne prag od 50 posto, dva kandidata s najviše glasova suočit će se u drugom krugu glasanja dvije sedmice kasnije.

Građani s pravom glasa će birati i 600 zastupnika u Velikoj nacionalnoj skupštini, kroz sistem proporcionalne zastupljenosti, birajući partijsku listu u svom okrugu.

Ko su kandidati i šta obećavaju?

Recep Tayyip Erdogan, 69

• Sadašnji predsjednik u utrci je kao kandidat Narodnog saveza, koalicije njegove AK partije i nekoliko desničarskih stranaka.
• Tokom svoje 20-godišnje vladavine Erdogan je bio premijer 11 godina, prije nego što je 2014. postao predsjednik.
• Vodio je ekonomsku i institucionalnu transformaciju Turske 2000-ih i ranih 2010-ih. To je Erdoganu donijelo mnogo popularnosti kod pristalica, koji kažu da su im se životi poboljšali. Također se smatra da je ojačao Tursku na međunarodnoj sceni i povećao utjecaj zemlje.
• Posrnula ekonomija zemlje u posljednjih 18 mjeseci ipak je umanjila njegovu popularnost.
• Optužen je za slamanje opozicionih grupa, iako su pristalice vlade govorile da su ti potezi bili nužni nakon pokušaja državnog udara 2016. i prijetnje “terorističkih” grupa.
• Obećanja: nastavak predsjedničkog sistema, niže kamatne stope i jaka, nezavisna Turska sa utjecajem u široj regiji.

Kemal Kilicdaroglu, 74

• Erdoganov glavni protivkandidat i kandidat šest opozicionih stranaka Nacionalne alijanse.
• Sebe definira kao “demokratu”, poznat je po antikorupcijskoj retorici, ali ga kritičari optužuju da je preblizu Zapadu.
• Kilicdaroglu je vodio Republikansku narodnu stranku (CHP) lijevog centra u više od desetljeću dugom nizu izbornih poraza.
• Kritičari kažu da ti izborni porazi pokazuju da on nije dovoljno jak da porazi Erdogana i vodi Tursku. Istaknuta članica saveza, čelnica nacionalističke stranke Iyi Meral Aksener, prvobitno je odbacila Kilicdarogluovu kandidaturu u martu, prije nego što je promijenila svoj stav.
• Prije politike, bio je stručnjak u ministarstvu finansija, a zatim je veći dio 1990-ih predsjedao turskom Institucijom socijalnog osiguranja.
• Obećanja: povratak na “jaki parlamentarni sistem”, rješavanje kurdskog pitanja, slanje sirijskih izbjeglica kući i približavanje Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Sinan Ogan, 55

• Kandidat nacionalističke Alijanse predaka (ATA) koju čine tri stranke.
• Ogan ima akademsko i međunarodno iskustvo u razvoju finansija.
• Bivši član Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), saveznice AK Partije koju vodi Erdogan; 2015. je izbačen iz stranke zbog unutarnjeg protivljenja.
• Optuživan je za ksenofobičnu i krajnje desničarsku politiku, posebno kada su u pitanju sirijske izbjeglice.
• Obećanja: slanje izbjeglica natrag u njihove matične zemlje i podrška jedinstvu turskih država.

Koja su ključna izborna pitanja?

Ekonomija

• Smanjenje kamatnih stopa izazvalo je valutnu krizu krajem 2021. godine, dovodeći inflaciju do 24-godišnjeg vrhunca od 85,51 posto prošle godine.
• Ipak, Erdoganove pristalice kažu da je revolucionirao tursku ekonomiju, izgradio infrastrukturu i razvio regije koje centralna turska vlada tradicionalno ignorira.

Zemljotresi

• Dva snažna zemljotresa koja su 6. februara pogodila jugoistočnu Tursku ostavila su za sobom više od 50.000 mrtvih i velika razaranja – očekuje se da će obnova koštati milijarde dolara.
• Procjenjuje se da je 14 miliona ljudi (16 posto stanovništva) bilo pogođeno potresima.

Odliv mozgova

• Sve veći broj obrazovanih i visokokvalificiranih ljudi napušta zemlju zbog političkih i ekonomskih razloga.
• Prema Statističkom institutu Turske, 286.000 ljudi u dobi između 20 i 29 godina napustilo je zemlju između 2019. i 2021. godine.

Vrijednosti i identitet

• Erdogan je, kao premijer, ukinuo zabranu ženama koje nose hidžab da rade u javnom sektoru 2013. godine, što su mnogi pozdravili kao potvrdu njihovog mjesta u društvu i poštovanje vjerskih obreda.
• CHP je ranije podržao zabranu hidžaba i Erdogan kaže da bi, ukoliko izgubi, ona mogla biti vraćena, zajedno sa potpunim brisanjem identiteta koji predstavlja, kao i dio drugih mjera koje bi ugrozile vrijednosti baze pristalica AK partije.

Demokratija

• Erdoganovi kritičari optužuju ga da je poništio demokratske tekovine u Turskoj, posebno nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 2016. godine, u kojem su hiljade uhapšene.
• Kritičari također kažu da se sloboda štampe pogoršala, s 90 posto svih turskih medija pod kontrolom Erdoganove vlade i njemu bliskih biznismena.

Izbjeglice

• Antiizbjegličko raspoloženje raste, uz sve veći broj izvještaja o nasilju, zlostavljanju i kriminalu između sirijske i turske zajednice.
• Prema vladinim podacima, gotovo 3,7 miliona od ukupno 5,5 miliona stranaca u Turskoj su sirijske izbjeglice. Vlada je međunarodno hvaljena zbog svoje politike prema izbjeglicama, ali opozicioni kandidati igraju na rastuće neprijateljstvo prema izbjeglicama.