Sveprisutni botovi: Od ‘najbržeg prsta’, preko berze, do kriptovaluta

Trgovanje uz pomoć botova, prema procjenama stručnjaka, čini i do 40 posto ukupnog prometa na berzama, koriste se i u trgovanju kritopvalutama, ali široko su rasprostranjeni i u svakodnevnom životu korisnika interneta.

Bot je skraćeni naziv za računarski program na internetu ili nekoj drugoj mreži, koji može komunicirati sa sistemima ili korisnicima, a određenu radnju obavlja samostalno.

Okruženi smo internetskim botovima, čiji se raspon “profesija” prostire od Chat botova (najpoznatiji ChatGPT), pa do onih koji, možemo reći, upravljaju berzama.

Botovi često uključuju elemente umjetne inteligencije, a najbolji primjer je ChatGPT, koji može položiti pravosudni ili fakultetski ispit.

Iako je domet njegove inteligencije još uvijek nepoznat, koriste ga mnogo učenika, studenata i mladih ljudi.

‘Hrpa programčića u tuđim sistemima’

Botove koristimo na razne načine, pa i za plaćanje računa, slanja novca, a i korisnička podrška koja radi od nula do 24 je također većinom bot.

Botovi u konačnici mogu biti “dobri” ili “zli”.

Koriste se od najosnovnijih zadataka na internetu, poput pretraživanja, do složenih poslovnih transakcija.

Proizvodi ih i Google, iako su u pravilu njihovi autori samostalni računalni developeri.

“Zli” botovi su razni; od malwarea, do organizirane skupine botova čiji je cilj umrežiti se u tuđe sisteme.

“Ti botovi su, zapravo, hrpa programčića koji se postavljaju u tuđe sustave, a na zahtjev će počet napadati neku web stranicu”, objašnjava IT stručnjak Hrvoje Prpić, prenosi Hina.

“Možete imati oko deset milijuna takvih programa po svijetu i netko može platiti da se uz pomoć njih sruši web stranica koja je do tada imala ukupni promet do 100 klikova i ne može podnijeti toliki promet”, pojasnio je.

Aplikacijski (DDoS) napadi u 2022. godini porasli su za 82 posto u odnosu na prethodnu, navodi se u istraživanju Imperve, softverske kompanije koja pruža zaštitu podataka preduzeća i aplikacijskog softvera.

Sve radi sam i brže nego što bi čovjek mogao

Prema tom istraživanju, najveći DDoS napad u prošloj godini bio je onaj s otkupninom koji je mjerio 3,9 miliona klikova u sekundi.

Upravo takvi napadi označavaju još jednu vrstu botova koji su programirani da glume najbrži prst u natječaju “najbržeg prsta”.

Smisao je da, umjesto ručnog otvaranja i osvježavanja stranice, programirani bot to sve radi sam i brže nego što bi bilo koji čovjek mogao.

Unatoč tome što je strogo zabranjeno takvo korištenje botova, pogotovo u natječajima za fondove, botovi se mogu programirati da “kasne”.

“Bot možete programirati da kasni za nekoliko milisekundi kako ne bi bilo ‘sumnjivo’, no ipak dovoljno brzo da osvoji ‘najbrži prst'”, rekao je Prpić.

Sličan, ali ipak sasvim zaseban dio botova su oni koji motre i sudjeluju u berzovnom trgovanju.

Nije neobično da na berzi u kratkom vremenu padne cijena nekih dionica, no može se dogoditi  namjerno snižavanje cijena uz pomoć botova.

Bot povoljno kupuje i vrlo uskoro prodaje

Informatički stručnjak Marko Rakar kaže je da su takvi botovi proizašli iz tehnike trgovanja koja je razvijena početkom osamdesetih, a zove se High Frequency Trading.

“U trenutku kada su burze krenule na elektroničko trgovanje, pojavila se tehnička mogućnost da se programira algoritam koji će trenutno donijeti odluku o tome treba li kupiti ili prodati neku vrijednosnicu, i to u času kada se promijene tržišne okolnosti, a sve to daleko brže nego bilo koji ljudski operater”, rekao je Rakar.

Objašnjava da je ideja i način na koji botovi funkcioniraju načelno vrlo jednostavna.

“U času kada se pojavi povoljna kupnja pojedine vrijednosnice, bot kupuje, da bi je vrlo uskoro i prodao u trenutku kada se cijena promijeni”, kazao je.

Dodaje da takvo algoritamsko trgovanje prema nekim procjenama nosi i do 40 posto ukupnog prometa berze.

U pokušaju da se napravi najbrži bot pazilo se na svaki detalj, pa tako i na udaljenost između zgrade/servera berze i lokacije gdje se bot nalazi.

‘Botove danas može programirati bilo ko’

“Botovi mogu biti programirani da odmah krenu prodavati dionice ako njihova cijena padne na neki određeni iznos, na primjer 400 dolara”, kaže Prpić.

Takvi botovi su oni složeniji, dok jednostavniji samo posmatraju cijene na burzi.

Iako se čini nevjerovatnim, botovima se koriste gotovo svi tradicionalni investitori i investitori u kriptovalute, kažu stručnjaci.

Botove danas može programirati bilo ko, kaže Rakar.

Trgovinske platforme imaju svoje aplikacijsko programsko sučelje (API), na koje se program može spojiti, a neki brokeri pružaju svojim klijentima manje ili više sofisticirane aplikacije koje im omogućavaju da sami “isprogramiraju” svoje botove, dodaje.

“Od svih vrsta investitora, najviše novca takvim načinom poslovanja gube daily traderi, kojima je cilj podići velike sume novca u kratkom vremenu”, kaže Prpić i dodaje da dugoročni investitori ne gube novac u istoj mjeri.

Greškom algoritma izgubljeno 440 miliona dolara

Rakar tvrdi da u teoriji vlasnik bota zarađuje novac, no da su margine zarade uz pomoć botova vrlo male, u sitnom dijelu postotka.

Moramo uzeti u obzir da oni mogu izvoditi neograničen broj transakcija istovremeno i takve minijaturne zarade se mogu akumulirati u velike brojeve, kaže on.

“U teoriji, botovi uvijek dobivaju, no zna se dogoditi da ponekad neki od tih algoritama bude suočen s okolnostima koje nisu bile predviđene, pa počne trgovati na svoju štetu. Ako se to brzo ne uoči, štete mogu vrlo brzo narasti na stotine milijuna dolara”, kaže Rakar.

Kao primjer navodi Knight Capital, koji je 2012. godine greškom algoritma izgubio 440 miliona dolara u četrdesetak minuta.

Tvrdi da je u proteklih 40 godina tržište “uglavnom apsorbiralo i prilagodilo se postojanju botova” te da je bitno razumjeti koji volumeni trgovanja se događaju zbog “organske” kupovine, a koji se odnosi na algoritmičko trgovanje.

Umjetno podizanje cijena pojedinih kriptovaluta

“Botovi su, dakle, sastavni dio tržišta na koji se računa, oni uglavnom iskrivljavaju stvarnu sliku likvidnosti i ponekad svojim pogreškama mogu uzrokovati značajne pomake u valuaciji vrijednosnica”, zaključuje.

Za razliku od trgovine na berzama, gdje je pristup tržištu reguliran i redovno kontroliran, kod kripto tržišta je situacija potpuno drugačija, jer većina sudionika tržišta nisu profesionalci (institucije, brokeri), nego fizičke osobe.

Također, pristup bazama podataka (blockchainu) je neograničen i slobodan i bilo ko može raditi šta god želi unutar tehničkih parametara mreže.

Rakar kaže da se upravo zato puno trgovanja s kriptovalutama događa uz pomoć botova, koji, kao i kod dioničkih tržišta, mogu biti vrlo jednostavni, pa kupuju jeftino, a prodaju skuplje, pa skroz do vrlo složenih mehanizama, koji koriste mnogobrojne varijable na temelju kojih se donose investicijske odluke.

“Posebni problem je cijela klasa botova čija je funkcija umjetno podizanje cijena pojedinih kriptovaluta kako bi u jednom trenutku ostvarili prodaju veće količine kriptovalute i tako ostvarili velike profite” rekao je Rakar.

Doista, botovi su svuda oko nas

Do botova za trgovanje kriptovalutama može doći svako, a neki od najpoznatijih su Pionex, Crypto Hopper, Bitsgap, koji trguju s nekoliko valuta, poput Bitcoina.

Na internetskoj stanici Guru99 mogu se pronaći savjeti kako i kada ih je najbolje integrirati u svoje trgovanje, a ta stranica nije jedina koja uči korisnike trgovanju kriptovalutama.

Prpić predviđa još veću integraciju botova u naše svakodnevne živote.

Razni stručnjaci, od informatičkih pa do medijskih, tvrde isto.

Iako se svi ne bave trgovanjem dionicama, vrijednosnicama ili kriptovalutama, kontakt s botovima ostvarujemo čim upalimo mobilni telefon ili računalo.

Doista, botovi su svuda oko nas.