Istraživanje: Većina mladih želi otići iz Srbije prije 30. godine

Mladi su nezadovoljni stanjem obrazovnog sistema u Srbiji, nemaju povjerenja da su odluke države u skladu s interesima stanovništva i većina se želi odseliti iz Srbije prije svoje 30. godine, rezultati su online ankete koju je provela beogradska agencija Beta.

Anketa je, u saradnji s akademskom debatnom mrežom Otvorena komunikacija, realizirana u drugoj polovini septembra i obuhvatila je 311 ispitanika, od kojih su 72,8 posto žene.

Starosna struktura ispitanika bila je od 14 do 25 godina, a prosječna starost 17 godina.

Najviše učesnika ankete bilo je iz Beograda (49,2 posto) i gradova s manje od 100.000 stanovnika (43,4 posto).

Većina mladih (94,2 posto) koji su učestvovali u anketi navodi da nisu upoznati s prioritetima Startegije za mlade do 2030. godine i da država ne stvara okolnosti za pun razvoj njihovih potencijala (66,88 posto).

O položaju mladih većina anketiranih je ocijenila da u Srbiji ne postoji organizirana podrška mladima (58,8 posto), odnosno 7,39 posto smatra da ona postoji.

Potraga za boljim prilikama van Srbije

Ukupno 11,26 posto ispitanika navodi da postoji stalna podrška mladima, dok najveći broj (43,35 posto) ne smatra da je tako.

Stav “imam povjerenje da država donosi odluke koje su u interesu svih grupa stanovnika, uključujući mlade” više od 80 posto ispitanika je ocijenilo izrazito negativno ili negativno, a 5,46 posto izrazito pozitivno ili pozitivno.

Mladi su nezadovoljni stanjem obrazovnog sistema u Srbiji, o kojem ih 68,17 posto ima izrazito negativan ili negativan stav.

Većina ispitanika pokazuje želju da napusti zemlju prije 30. godine (45,34 posto), a kao glavne razloge navode potragu za boljim prilikama za obrazovanje i unapređivanje znanja i veština, kao i bolju ekonomsku situaciju.

Najmanje bitni uzroci napuštanja države po ispitanicima su korupcija i stanje životne sredine.

Mladi najviše povjerenja imaju u informacije profesionalnih, nezavisnih medija (28,62 posto), potom onih bliskih državi (9,97 posto), pa od velikih privatnih medijskih komapanija (9,33 posto), dok najmanje povjerenja daju informacijama sa društvenih mreža (4,5 posto).