Sastanak OSCE-a izazvao podjele zbog učešća Rusije

Godišnji sastanak ministara vanjskih poslova OSCE-a u četvrtak podijelio je države članice – baltičke države i Ukrajina ne žele učestvovati zbog najavljenog dolaska ruskog ministra Sergeja Lavrova i pozivaju i druge da to učine.

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) nasljednik je organizacije osnovane u Hladnom ratu kao foruma za saradnju Sovjetskog Saveza i zapadnih sila, ali je sada uglavnom paralizirana jer Rusija koristi pravo veta, piše Reuters. Misije na terenu na Balkanu i u centralnoj Aziji se ipak provode, navodi agencija.

SAD i njegovi saveznici žele da OSCE ostane na životu, ali i da Rusija odgovara za invaziju na Ukrajinu. Sudjeluju na sastanku, ali i kritikuju ruske poteze, što ne odgovara nekim od najbližih saveznika Ukrajine.

“Kako možete razgovarati s agresorom koji čini genocid, otvorenu agresiju protiv druge države članice [Ukrajine]?”, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna novinarima na sastanku s kolegama iz drugih država članica NATO-a, prenosi Hina.

Estonija je trebala preuzeti godišnje rotirajuće predsjedavanje OSCE-om, ali je Rusija mjesecima blokirala. Dogovor da predsjedavanje preuzme neutralna Malta postignut u posljednji trenutak mora biti formalno odobren na sastanku OSCE-a u četvrtak i petak u Skoplju.

Poljska, koja je bila domaćin zadnjeg takvog sastanka tzv. Ministarskog vijeća prije godinu dana, devet mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, tada nije pozvala Lavrova.

“Zato sam odlučio zajedno s kolegama iz Litve i Latvije i također ukrajinskim ministrom vanjskih poslova da neću sudjelovati na sastanku u Skoplju jer mislim da bi se, umjesto da sjedimo ondje za stolom zajedno s Lavrovom, njemu trebalo suditi zbog ratnih zločina”, rekao je Tsahkna.

Ništa kao prije

Situacija u OSCE-u u ovom trenutku odražava širu diplomatsku realnost u vezi Ukrajine. Zemlje koje neće učestvovati na sastanku strahuju, naime, da slabi podrška Zapada Ukrajini.

SAD ih nastoji razuvjeriti tvrdeći da je OSCE, s obzirom na standarde koje promoviše i koje je Rusija potpisala, pravo mjesto da se Moskvu pozove na odgovornost.

“Kao prvo… ne planiramo kontakte s Rusijom. Nećemo ni pristati na ponašanje kao da se ništa nije dogodilo usred ove agresije, koja je rezultirala najvećim kopnenim ratom na evropskom kontinentu od Drugog svjetskog rata”, rekao je američki ambasador pri OSCE-u Michael Carpenter novinarima.

“Puno je učinjeno da bi se razotkrilo ruska zlodjela i očekujem da će to biti tema, osuda ruske agresije protiv Ukrajine, u svim njenim oblicima.”

Prema navodima agencija, američki državni sekretar Antony Blinken u srijedu će prisustvovati sastancima samo sa svojim sjevernomakedonskim kolegom i zemljama istomišljenicama te da će otići prije početka ministarskog sastanka u četvrtak.

OSCE nije jedino međunarodno tijelo u kojem se Zapad i Rusija susreću. Lavrov učestvuje na sastancima grupe G20 širom svijeta i na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je virtualni sastanak G20 prošle sedmice da održi osmominutni govor u kojem je ocijenio da je rat u Ukrajini “tragedija” koja mora uskoro završiti.

Od sastanka u Skoplju ne očekuje se puno, piše Reuters. Pitanje predsjedanja je riješeno, a jedino otvoreno pitanje je hoće li biti produženi mandati za četvero visokih dužnosnika OSCE-a, a među njima je i glavni sekretar Helga Schmid.

Zemlje koje ne žele učestvovati boje se da će Lavrov iskoristiti sastanak kao platformu.

“Stvari tako stoje da zemlja agresor ima veto i na neki način pokušava okupirati agendu OSCE-a. Mislim da je to jednostavno pogrešno”, rekao je latvijski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins novinarima na sastanku NATO-a.

“Našim postupkom također skrećemo pozornost na ono što mislim da je temeljni problem koji treba riješiti”, dodao je.