Von der Leyen, Rutte i Plenković čelnicima BiH: Iskoristite priliku na evropskom putu

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je, nakon sastanaka s predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini, kako jasno vidi napredak ove države, ali da su potrebni dodatni rezultati i provođenje reformi, prenosi agencija Anadolija. Ona je nakon sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i zamjenicima predsjedavajuće pohvalila BiH za stopostotnu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

“Iskazali ste svoju posvećenost evropskom putu. To jedan od razloga što se 2022. postali zemlja kandidat. To je bio veliki poticaj za dalje iskorake, a prošlog decembra je EU donijela historijsku odluku da otvori prestupne pregovore kada vaša zemlja ispuni kriterij za članstvo u dovoljnoj mjeri”, rekla je evropska zvaničnica i dodala kako je BiH zabilježila određen napredak te usvojila važne zakone.

Ona je govorila na zajedničkoj konferenciji za medije sa Krišto, te premijerima Nizozemske i Hrvatske Markom Rutteom i Andrejom Plenkovićem koji su također u posjeti Sarajevu.

“Pokazali ste da možete ostvarivati rezultate ukoliko vaša zemlja jedinstvena da krene naprijed. Što više rezultata ostvarujete meni više pomažete u izradi izvještaja koji će odraziti taj napredak”, rekla je Von der Leyen, kao i to da je sa kolegama Rutteom i Plenkovićem saglasna da BiH vide u Evropskoj uniji.

“Vidimo BiH u Evropskoj uniji kao jedinstvenu, nedjeljivu i suverenu državu i to je naš zajednički cilj, da na tome radimo. U vašim je rukama da prihvatite ovaj put koji ste odabrali i neka vas ništa ne skrene sa ovog zadatog kursa”, rekla je predsjednica EK.

Plan rasta i šest milijardi eura

Zvaničnici su tokom današnjeg susreta razgovarali o Planu rasta za Zapadni Balkan koji je Evropska komisija usvojila u novembru 2023. s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regijio prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija.

U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

“Plan rasta je svojevrsna ponuda EU za snažnije integrisanje BiH već u ranim fazama, već u ovom trenutku na zajedničko evropsko tržište. Tu otvaramo vrata za poslovne subjekte koji dolaze iz BiH da djeluju na zajedničkom evropskom tržištu. Te aktivnosti trebaju pratiti reforme, neovisno o procesu pristupanja, već reforme ekonomske prirode koji će osigurati jednake uslove poslovanja. Ukoliko se ove reforme provedu mogu osigurati dodatnih milijardu eura od EU, taj novac ide u prilog prosperitetu EU. Ukoliko zemlje Zapadnog Balkana razviju svoje regionalno tržište, očekivani rast BDP-a je 10 posto”, rekla je Von der Leyen.

Dodala je da je Evropska unija nekompletna bez Zapadnog Balkana. O tome da li BiH treba usvojiti svih 14 prioriteta do marta ili dio njih, kazala je da je potrebno ostvariti što više.

“To je ključna poruka. Komisija vam stoji na raspolaganju da vam pruži podršku. Ovo je moguće ostvariti. Pozivam vas da iskoristite našu podršku kako biste to pokušali ostvariti”, kazala je Von der Leyen.

Rutte: Nema prečica

Premijer Nizozemske Rutte izjavio je danas u Sarajevu da je prije otvaranja pregovora neophodan suštinski napredak Bosne i Hercegovine u vezi s 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i da je pred zemljom još puno posla, prenosi Anadolija.

“Nizozemska i Bosna i Hercegovina uživaju snažne dugogodišnje veze. Imamo zajedničku historiju sa jednom mračnom stranicom koja je stvorila ipak jednu neraskidivu vezu između svih nas. Stranica na koju se uvijek moramo vraćati, nešto čega se uvijek moramo sjećati i čuti glasove onih koji nažalost više nisu u prilici da nam se obrate”, rekao je Rutte i dodao kako je zadovoljstvo Nizozemskoj da pomogne u izgradnji BiH i da to rade i kroz misiju EUFOR-a.

“Podržavamo evropske ambicije BiH, jer je u konačnici naš zajednički interes da BiH zauzme svoje mjesto za stolom evropske porodice, kao jedinstvena i suverena država”, rekao je Rutte. Istakao je da je ovo i u interesu EU-a, da zemlje kandidati budu što snažnije i prosperitetnije. Također je naglasio da se proces pridruživanja ocjenjuje na osnovu konkretnih rezultata.

“Reforme su neodvojiv dio ovog procesa. Ako pogledamo sadašnje stanje, mislim da moramo biti iskreni i reći da je još puno posla ostalo za BiH prije nego što zemlja postigne potrebni stepen ispunjenosti uslova za dalje korake. Potreban je suštinski napredak po, sad već slavnom popisu 14 ključnih prioriteta, prije nego što dođemo do naredne faze otvaranja pregovora”, rekao je Rutte.

Nizozemska se prošle godine protivila otvaranju pregovora s BiH, a na pitanje novinara da li će kao premijer te zemlje promijeniti mišljenje, Rutte je rekao da još uvijek nije spreman.

“Što se tiče Nizozemske, cijeli proces mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterija, na ostvarivanju rezultata. Nema nikakvih prečica. Moramo biti apsolutno sigurni da BiH ostvaruje rezultate u oblasti vladavine prava, sprečavanju sukoba interesa, sporazuma sa Fronexom. Jako je puno posla u narednih šest sedmica ako želimo da u martu imamo pozitivnu odluku o otvaranju pregovora, tako da u ovom trenutku nisam spreman, ali me današnji sagovornici uvjeravaju da se na tome radi i to jeste ohrabrenje, ali moramo vidjeti hoće li se to desiti. Stojimo na raspolaganju da pružimo podršku, ali ovo su poprilično veliki i zahtjevni zadaci”, rekao je Rutte.

Plenković: Iskoristiti prozor koji se nudi

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako je pred BiH šansa da ulovi korak sa drugim zemljama jugoistoka Evrope te kako će je Hrvatska iskreno, prijateljski i partnerski podržati, prenosi Anadolija.

Premijer Hrvatske podsjetio je kako sastav delegacije koja danas boravi u Sarajevu nije slučajan, te kako je on plod rasprave na Evropskom vijeću u decembru, kada je BiH dobila dosad najbolje ocjene koje je vode prema odluci Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora.

Rekao je kako je današnja posjeta poticaj prije svega Vijeću ministara, ali i Parlamentarnoj skupštini BiH da u narednim sedmicama donese određene zakone, da poduzme određene reformske napore, kako bi dala argumente Evropskoj komisiji, te kako bi se u konačnici stvorili preduvjeti za postizanje konsenzusa među 27 država članica o otvaranju pregovora s BiH.

Rekao je kako su se u protekle dvije godine dogodile tektonske promjene kada je riječ o politici proširenja EU, napominjući da prije dvije godine niko nije vjerovao da će Ukrajina dobiti status kandidata.

„Ruska agresija na Ukrajinu i Putinova politika ubrzala je proces proširenja. I upravo ovaj promijenjeni kontekst, pa i metodologije pregovora, daje šansu Bosni i Hercegovini da ulovi korak sa drugim zemljama jugoistoka Europe. Hrvatska je godinama najsnažniji, najčvršći, najveći zagovaratelj i prijatelj Bosne i Hercegovine kada je riječ o ubrzanju njenoga članstva u EU”, rekao je Plenković.

Podvukao je kako je sada trenutak kada je otvoren politički prozor da se naprave iskoraci i u pogledu usvajanja nekih zakona. Rekao je da na temelju onoga što su danas mogli čuti tokom sastanka ima dojam da je “poruka itekako shvaćena i prihvaćena i da ćemo u sljedećim tjednima uz potporu svih nas, ali prije svega uz političko preuzimanje odgovornosti, identificiranje svih aktera u političkom životu BiH, a osobito vladajuće koalicije, dobiti upravo one argumente da ta odluka u ožujku bude i donesena”.

Plenković je također naglasio kako je ovo zadnja godina rada ove europske komisije, te da ako se propusti mart, izgubit će se cijela ova godina u pogledu donošenja pozitivnih odluka o Bosni i Hercegovini.

“Tu nema nikakvih dilema. Nakon izbora slijedi ustrojavanje novih institucija, novi program komisije i sve to će nas za tren dovesti u siječanj 2025. Zato je moja poruka i apel svim prijateljima i partnerima u Bosni i Hercegovini da se ovaj prozor koji je sada otvoren itekako iskoristi, a Hrvatska će sa svoje strane činiti ono što stalno radi iskreno, prijateljski i partnerski podržati Bosnu i Hercegovinu u toj ključnoj odluci“, poručio je Plenković.

Krišto: Unutrašnji dijalog i konsenzus

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Krišto izjavila je danas u Sarajevu kako bh. vlasti trebaju činiti sve da izbjegnu intervencije i nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice, prenosi Anadolija. Naglasila je kako prisustvo visoke delegacije svjedoči o važnosti događaja u Bosni i Hercegovini i da je to vid dobre saradnje, ali i podrške među evropskim partnerima.

Kazala je kako je na sastanku informirala šta je urađeno u prethodnom periodu, napominjući da će 25. januara biti godina dana od potvrde sadašnjeg saziva Vijeća ministara BiH. Krišto je ukazala kako je održano 59 sjednica Vijeća ministara i usvojeno više od 1.500 različitih materijala koji se odnose na oblast vladavine prava, pravosuđa, ljudskih prava, borbe protiv korupcije i kriminala, usklađivanja stavova Bosne i Hercegovine sa vanjskim i sigurnosnim stavovima Evropske unije.

“Naravno, mogu vas izvijestiti, to je prepoznato u mišljenju Evropske komisije, kako je Bosna i Hercegovina u protekloj godini imala 100 posto usklađenost vanjske politike sa vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije“, kazala je Krišto, napominjući kako je Vijeće ministara bilo fokusirano na rad po ispunjavanju 8 plus 1 uvjeta i 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Dodala je da je od 13 prijedloga zakona koje je uputilo Vijeće ministara BiH, šest usvojeno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i stupilo na snagu. Prema riječima Krišto, Vijeće ministara u ovom trenutku je fokusirano na donošenje budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2024.

Naglasila je kako očekuju od Europske unije kao ključnog partnera da nastavi podržavati procese koji će BiH dovesti do unutrašnjeg dijaloga i konsenzusa, kako je kazala, o najvažnijim temama u BiH, među kojima je i izborno zakonodavstvo.

“Želim takođe kazati da apsolutno trebamo činiti sve da izbjegnemo intervencije, zapravo i nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice, koje bi doista mogle donijeti ili, mogu kazati, narušiti određene odnose kako unutar same koalicije, tako i funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine odnosno“, kazala je Krišto.

Osvrnuvši se na posjetu troje zvaničnika Sarajevu, Krišto je izrazila optimizam u skori napredak BiH na putu u EU.

„Željela bih na kraju kazati da mi ovo sve skupa daje jednu snagu i jedan optimizam i uvjerenje, da čvrsto vjerujem da vrijeme koje je pred nama, a to je treći mjesec, znači do sastanka Evropskog vijeća, da ćemo dobiti točan početak otvaranja pregovora, jer uvjerena sam da će to biti temeljem našeg rada i odgovornosti, uvjerena da put u Evropsku uniju nije lak, ali da mi dijalogom, našim opredjeljenjem, usmjerenosti i našom posvećenosti ka ostvarenju našeg najvažnijeg vanjsko-političkog cilja, ćemo doći na ovakav način“, kazala je Krišto.

 

Posjeta evropskih zvaničnika je uslijedila nakon odluke Evropskog vijeća u decembru 2023. o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom onda kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Evropsko vijeće je također pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. u cilju donošenja odluke.

Posjeta ima za cilj ohrabriti vlasti u Bosni i Hercegovini da iskoriste ovu priliku i intenziviraju napore kako bi do marta 2024. godine ostvarili neophodan napredak po 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Osim toga, posjeta je prilika i za diskusiju o mogućnostima koje nudi Plan rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan.

Sastanak u Predsjedništvu

Ranije je objavljeno kako se Plenković jutros nije pojavio na sastanku u Predsjedništvu BiH. Tom sastanku je, uz Von der Leyen i Ruttea prisustvovao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, te članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željka Komšić, prenosi Anadolija.

Iz kabineta Plenkovića su saopćili da je “konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem” te da je to uradio i tokom posjeta 2021. i 2023. godine, kada je održao sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda Parlamenta BiH.

„Što se tiče sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH, konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske“, navodi se u saopćenju.

Posjeta evropskih zvaničnika je uslijedila nakon odluke Evropskog vijeća u decembru 2023. o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom onda kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Evropsko vijeće je također pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. u cilju donošenja odluke.

Neophodan napredak

Posjeta ima za cilj ohrabriti vlasti u Bosni i Hercegovini da iskoriste ovu priliku i intenziviraju napore kako bi do marta 2024. godine ostvarili neophodan napredak po 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Osim toga, posjeta će biti prilika i za diskusiju o mogućnostima koje nudi Plan rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan.

Tokom boravka u Bosni i Hercegovini, predsjednica von der Leyen, premijer Rutte i Plenković su se sastali i sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, Zajedničkim kolegijem Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kao i predstavnicima civilnog društva.

Sa Schmidtom o političkoj situaciji u BiH

Von der Leyen, Rutte i Plenković sastali su se i sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

Plenković je na mreži X saopštio da su sa Schmidtom razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

“Reformski i evropski put ključan je za stabilnost, funkcionalnost i razvoj BiH. Pritom je važno postići politički dogovor o izbornoj reformi i osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda”, napisao je Plenković.