Hrvatska bira novi saziv Sabora, polovina birača već glasala

Polovica hrvatskih birača, odnosno njih više od 1,6 milijuna glasovalo je u srijedu do 16, 30 sati na izborima za 11. saziv Hrvatskoga sabora, izvijestilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

U postotcima, glasovalo je 50, 6 posto birača. Velika je to razlika u odnosu na izbore prije četiri godine kada je do istog vremena glasovalo 34, 04 posto, odnosno milijun i 150 tisuća birača, piše Hina.

Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine na birališta je izašlo 2.996.250 birača, odnosno 84,54 posto.

Uredno otvorena birališta

Inače, na biračka mjesta su otvorena u 7 sati, potvrdio je DIP do kojeg su stigli i neki birački prigovori, prenosi agencija Hina.

Sva biračka mjesta u Hrvatskoj, a više ih je od 6.500, su otvorena i glasanje teče uredno, kazala je članica DIP-a Ivana Belec. Dodala je kako stižu prigovori pojedinih građana kojima su istekle lične karte i žale se da nisu uvedeni u popis birača.

Iz DIPa- su ranije upozorili kako bi se to moglo događati i objasnili da one osobe koje nemaju važeću ličnu kartu trebaju otići do matičnog ureda, izvaditi plavu potvrdu, sa njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasati, objasnio je ranije član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

Belec ističe da je DIP u srijedu intervenirao i zbog prigovora da su anketari koji provode ispitivanja za izlazne ankete, sa svojom opremom postavljeni preblizu biračkim mjestima. To je bio slučaj na dosta mjesta, DIP ih je zamolio da se udalje na primjerenu udaljenost, kazala je članica DIP-a.

O novom sazivu Sabora, te o tome ko će dobiti priliku formirati novu vladu i upravljati državom, odlučuje nešto više od 3,7 miliona birača. U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. jedinici koju praktično čini cijeli svijet. U toj jedinici, izbori su po hrvatskom vremenu počeli u ponedjeljak navečer u Australiji, a u utorak ujutro i u brojnim evropskim državama. U inostranstvu se, naime, glasa dva dana, u utorak i srijedu.

Gong: Najviše poziva građana zbog kršenja izborne šutnje

Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga, organizacije koja prati izbore u Hrvatskoj i pruža podršku građanima, izjavila je da su najviše poziva građana primili zbog kršenja izborne šutnje i to prvenstveno na društvenim mrežama i zbog problema s biračkim popisima, prenosi Anadolija.

“Građani se također javljaju i zbog problema s biračkim popisima. Do nekih od tih problema dolazi jer građani nemaju osobne iskaznice koje vrijede i u tom slučaju moraju ići po tzv. plavu potvrdu da bi mogli glasati. Međutim, zaprimili smo i nekoliko poziva građana koji imaju važeće osobne iskaznice, a nisu na biračkom popisu. To bi moglo predstavljati narušavanje biračkog prava”, naglasila je Ivković Novokmet.

Nije mogla reći o kolikom broju građana se tačno radi kada je riječ o ovim problemima pri dolasku na biračko mjesto.

“Zaprimili smo razne prijave poput slikanja listića, što je nešto što nije primjereno. Iz Dalmacije smo dobili prijavu da je neko pokušao utjecati na nekog birača, ali nismo imali veće nepravilnosti”, precizirala je.

Navela je da su slične situacije građani prijavljivali i za vrijeme održavanja parlamentarnih izbora prije četiri godine.

Manje lista, kandidata, posmatrača, ali i birača

Podaci o broju lista, kandidata za zastupnike, posmatrača, upućuju da je zanimanje za izbore manje od zanimanja za prethodne saborske izbore.

Na ovim izborima u 11 izbornih jedinica bori se 165 lista, 27 manje nego na izborima 2020, te čak 147 manje u odnosu na izbore 2011. kada ih je bilo 313.

Prije četiri godine za jedno se zastupničko mjesto borilo 17 kandidata, sada ih se bori 15.

Muškaraca je i ovoga puta više nego žena, odnos je 58 naprema 42 posto, kandidati za zastupnike najstariji su unazad četiri izborna ciklusa, u prosjeku imaju gotovo 51 godinu. Mlađih od 30 godina nema niti deset posto, najstarijem kandidatu je 95, najmlađem 18 godina.

Broj posmatrača je sa oko 8.500, koliko ih je bilo prije četiri godine, pao na oko 5.400.

O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučivat će više od 3,7 miliona birača, odnosno 127.000 manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je nešto više od 3,5 miliona, bez prebivališta u Hrvatskoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.

Za izbore će biti otvoreno oko 7.000 biračkih mjesta, od čega u Hrvatskoj oko 6.500, a u inostranstvu 110 u 41 državi, navodi član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

U izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70.000 osoba.

Izbori drugačiji od drugih

Saborski izbori u srijedu, 17. aprila, razlikuju se od svih dosadašnjih po danu održavanja i ulozi koju je uoči njih imao predsjednik Republike.

Osim izbora u januaru 2000, koji su održani ponedjeljkom, svi drugi održani su nedjeljom, a da će se održati srijedom odlučio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji se s te pozicije namjeravao na izborima kandidirati na listi SDP-a, odnosno biti premijerski kandidat te stranke.

Ipak, Ustavni sud je Milanovića upozorio da je njegovo kandidiranje dok je predsjednik, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste te isticanje njega kao kandidata za premijera ili neku drugu dužnost, nespojivo s njegovim ustavnim položajem i ovlastima te načelom diobe vlasti.

Predsjednik Milanović nije postao formalni učesnik izbora, njegovo se ime nije našlo na izbornoj listi, ali gotovo svakodnevno je poručivao kako će nakon izbora on sastavljati novu vladu te napadao aktuelnu HDZ-ovu vladu, premijera i njihove politike.

Šta misle o tome, ali i o stranačkim programima i kandidatima, birači će u Hrvatskoj reći danas, a u inostranstvu jučer (utorak) i danas.

Podatke o odazivu Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će danas u podne i u 17 sati, a prve rezultate večeras u 21 sat.

Utorak i srijeda do 19 sati, kada se zatvaraju biračka mjesta, u Hrvatskoj su vrijeme izborne šutnje u kojem je zabranjena svako izborno promoviranje.

U Hrvatskoj je danas neradni dan, neće raditi vrtići i škole, a bolnice će uglavnom odrađivati samo hitne slučajeve.