Memorijalni centar Srebrenica traži podršku za rezoluciju u UN-u

Memorijalni centar Srebrenica danas je potvrdio da je njihov tim uputio informaciju svim ambasadama i međunarodnim predstavništvima koja su zadužena za Bosnu i Hercegovinu, te su zatražili da se učine svi napori kako bi tačne i istinite informacije došle do donosilaca odluka iz ovih zemalja u Ujedinjenim nacijama, javlja Fena.

“S najdubljim poštovanjem, srdačno Vas pozivamo da nam se pridružite u zagovaranju usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o Srebrenici. Vaša podrška i poruka će znatno doprinijeti podizanju svijesti i izgradnji jedinstvenog stava prema pravdi i miru. Naglašavajući vrijednosti suosjećanja, pravde i pomirenja, zajedno možemo poslati važnu poruku” poručuju iz Memorijalnog centra.

Iz Memorijalnog centra su potvrdili da trenutno rade na prikupljanju potpisa međunarodnih pravnih autoriteta koji će podržati kampanju za usvajanje Rezolucije.

Također, Memorijalni centar je najavio komunikaciju prema državama u Africi zajedno sa memorijalima u Ruandi, kao odgovor na najavljene akcije Srbije u ovom dijelu svijeta.

“Nećemo dopustiti da prljava antidiplomatska kampanja iz Beograda naruši napore cijelog svijeta da dođe do usvajanja 11. jula kao Međunarodnog dana na sjećanje na genocid u Srebrenici, čime će se nepobitno i zauvijek ovaj datum urezati u kalendar Ujedinjenih nacija te samim tim biti dijelom svjetske historije – ne kao fusnuta, već kao lekcija za sve one koji će doći”, zaključuju iz Memorijalnog centra.

Rezolucija o Srebrenici

Rezolucija o Srebrenici kojom se, između ostalog, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, naći će se na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. maja, javlja Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Rezolucija o Srebrenici, u čiji je nacrt Al Jazeera imala uvid, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995.

Rezolucijom se također bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Bez rezerve se osuđuju i radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.

Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

Također se potiču sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara se zahtijeva da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine. Od generalnog sekretara se nadalje traži da svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju radi odgovarajućeg poštivanja.

Također poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja javne svijesti.

Reakcije iz Srbije i RS-a

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda. Sponzori rezolucije su, kako je ranije izvijestio Puljić, SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Finska.

Najava rezolucije o Srebrenici izazvala burne reakcije, naročito u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i susjednoj Srbiji.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ocijenio je da će nova rezolucija o Srebrrenici u Generalnoj skupštini UN-a “zakomplikovati odnose” što, smatra on, “Bosna i Hercegovina možda neće preživjeti”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će nakon usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici uslijediti “zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu”.

U julu 1995. godine, u okviru organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića, političkom direktivom ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu, enklava Srebrenica pada u ruke Vojske Republike Srpske.

Tada je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.