Festival glumca pretvara Konjic u ‘grad teatra’

Uprkos izazovima s kojima se, bez izuzetka, suočavaju već deceniju, organizatori su uspjeli održati kontinuitet Festivala glumca koji će publici ponovo ponuditi raznovrstan i zanimljiv program.

Imperativ Konjica mora biti u afirmaciji turističkih potencijala i širenju ponude istih kroz umjetnosti i kulturu, kaže Benjamin Mušinović (Ustupljeno Al Jazeeri)

Da svaka promjena počinje od nas samih iz godine u godinu dokazuje Benjamin Mušinović koji sa timom ljudi koji djeluju u Centru za kulturu “Narodni univerzitet Konjic” kontinuirano radi na obogaćivanju kulturne ponude Konjica.

Uprkos izazovima s kojima se, bez izuzetka, suočava već skoro deceniju, a koje je u posljednje dvije godine dodatno usložila pandemija, uspio je održati kontinuitet Festivala glumca koji će publici devetu godinu zaredom ponuditi raznovrstan i zanimljiv program.

“Sa nama će ponovno biti najrecentnije bosansko-hercegovačke produkcije, sa naslovima koji su u posljednje vrijeme obilježili teatarsku scenu u Bosni i Hercegovini. Priredit ćemo i tematske off sadržaje te, pored bh. glumaca i glumica, ugostiti i goste iz regije – Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije”, kaže Mušinović.

Tako će 8. maja, u saradnji sa EU Info centrom u Bosni i Hercegovini, na platou ispred konjičke ćuprije biti upriličen program Cultural Essence.

“Riječ je o off sadržaju posvećenom 9. maju – Danu Evrope, gdje će glumci prirediti kolaž monologa evropskih i svjetskih klasika književnosti i pisane riječi”, kaže.

Bogat i raznovrstan repertoar

Festival glumca zvanično će biti otvoren 10. maja predstavom Ništa nas ne smije iznenaditi čiju režiju potpisuje Aleš Kurt, a koja je nastala u koprodukciji Pozorišta mladih Sarajevo i Scene MESS.

“Ovogodišnji repertoar publici će omogućiti da sagleda sve aktualnosti domaće pozorišne scene i to od izvedbi koje veoma precizno detektuju sve anomalije naše, ali i šire društvene zajednice, snažno progovarajući o vlastitom nemaru, posljedicama pandemije, oholosti i opštoj destrukciji koju i u ovom savremenom dobu, nažalost, donose ratovi, uznemirujući običnog čovjeka-glumca i gledaoca, dovodeći u pitanje naše postojanje na ovoj planeti; predstave u kojima svjedočimo bolne rane naše moderne povijesti, koje su snažan pečat, iznimno dragocjen za kulturu sjećanja… pa sve do uprizorenja velikih literarnihih djela čije  fundamentalne vrijednosti obogaćuju i šire naše horiznote, otvarajući drugačije i ljepše perspektive”, kaže Mušinović.

Tako će publika do 15. juna imati priliku pogledati predstave Schindlerov lift Kamernog teatra 55, Ne daj se Njofra Kazališta Lectirum Zagreb, Majka hrabrost i njena djeca – ispitna predstava Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo i Otvorene scene Obala, Hamlet u selu Mrduša donja Narodnog pozorište Tuzla, Identitluk (koprodukcija Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Narodnog pozorišta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti Mostar), Revizor Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca, Sudnica – autorski projekt Aleksandra Ristanovića sa Akademije Univerziteta u Banjoj Luci te Nema da bidne kraj na svetov koji je u režiji Nine Nikolić nastao u koprodukciji Makedonskog narodnog teatra i Sarajevskog ratnog teatra SARTR.

“Priredit ćemo i off sadržaje, takmičarski program za osnovce Školski teatar, gostovanje predstave za djecu Ako pčele odu, u režiji Zijaha Sokolovića, a koprodukciji Pozorišta mladih Sarajevo i Centra za kulturu i mlade općine Centar Sarajevo; off program posvećen teatarskom stvaraocu Zlatku Đikiću; izložbu Tunel spasa u produkciji Javne ustanove Fond memorijala Kantona Sarajevo i, na koncu, muzički program sa već afirmiranom mladom umjetnicom Lamijom Badžak u pratnji profesionalnog instrumentalnog sastava”, najavljuje Mušinović.

Brojni izazovi

Organizirati teatarski festival sa ovako raznovrsnom i bogatom ponudom nije bilo lako, kaže Mušinović i dodaje da su izazovi organizacije festivala bili gotovo identični kao i ranijih godina.

Benjamin Mušinović (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Od planiranja repertoara shodno finansijskim mogućnostima do uspostavljanja kontakta sa produkcijama u našoj zemlji, ali i u regiji, te našeg nastojanja da zadovoljimo sve tehničke potrebe, posebice za velike ansmable i veliki dekor”, pojašnjava.

“Tradicionalno, Festival je oslonjen na svoje sponzore, kontinuiranu podršku Grada Konjica, resornih ministarstava za kulturu na kantonalnom i federalnom nivou, te prevashodno prijateljsku naklonost i saradnju sa vodećim pozorišnim kućama u Bosni i Hercegovini, te kolegama iz regije koji već devet godina svjedoče našu ljubaznost i gostoprimstvo”, dodaje.

Na tom putu vodi ih želja da Konjic postane “grad teatra”, zbog čega svake godine pomjeraju granice i jačaju regionalni program.

“Na karti kulturnih događaja i festivala u čitavoj regiji postali smo prepoznatljivi i vjerojatno je najveća satisfakcija da sve češće doživljavamo pozive ansambala iz regije koji izražavaju želju za gostovanje na Festivalu glumca Bosne i Hercegovine u Konjicu”, ističe.

Na koncu, uspješno pokazuje i da se kultura može uspješno decentralizirati.

“Imperativ Konjica, prema mišljenju nas koji živimo umjetnost, mora biti u afirmaciji turističkih potencijala i širenju njihove ponude, kroz umjetnosti i kulturu, pri čemu ne smijemo izostativi visoku estetsku vrijednost samog djela kojeg prezentujemo našim sugrađankama i sugrađanime, te svim posjetiocima Konjica”, kaže.

“Sve navedeno baštinimo kao publika i kao društvena zajednica, ponosno ističući da smo domaćini jedinog festivala u BiH koji s posebnim pijetetom posvećuje dužnu pažnju najbitnijim akterima u dramsko-scenskom procesu, glumicama i glumcima”, zaključuje Mušinović.

Izvor: Al Jazeera