AJB DOC: Priča o novinarima koji su preživjeli ISIL-ovo zatočeništvo

Stojeći na mjestu gdje su ga pripadnici oružane grupe Islamska država Irak i Levant držali kao taoca, Marc Marginedas je izgledao kao da ga je neko natjerao da dođe na to mjesto.
Ali, kako je vrijeme odmicalo, španski novinar je bio opušteniji i činilo se kao da mu snimanje filma pomaže zatvoriti traumu.

Marginedas je držan kao talac skoro šest mjeseci u Siriji između septembra 2013. i marta 2014. godine zajedno s drugim zapadnim novinarima, njih ukupno 19. Iskusni novinar koji je izvještavao o antivladinim protestima tokom Arapskog proljeća ili iz građanskog rata u Siriji, ovog puta je svjedočio nekim od najbrutalnijih zločina u modernoj historiji. ISIL je zatvorenicima pred kamerama odrubljivao glave, snimci su emitovani širom svijeta postajući tragična i vrlo efikasna komunikacijska strategija terorista. Grupa je ulila strah u svaki kutak svijeta.

Desetak godina kasnije, dokumentarac Povratak u Raqqu rumunskog novinara i filmskog autora Alberta Solea donosi priču o Marginedasovim i iskustvima drugih novinara koji su bili ISIL-ovi zarobljenici.

Zašto je bilo važno otvoriti pitanje novinara zarobljenika?

Kroz Marginedasovu priču, film baca svjetlo na opasnosti s kojima se suočavaju novinari koji izvještavaju iz zona sukoba i žrtvu koju moraju podnijeti u potrazi za istinom.

Sole kaže da posljednjih godina “pratimo” nasilje nad novinarima – koje se povećava – naročito u područjima poput Meksika, Rusije te ratnih zona. Razlog za to je jednostavan, kaže Sole. Ušutkati novinare, spriječiti ih da vide istinu. Stoga, kao novinaru, jedan od ciljeva njegovog posljednjeg filma bio je refleksija na ove probleme.

“Kako otac Stevena Sotloffa u filmu kaže, oni [novinari] su glasovi onih koji nemaju glas. Bez njih ne možemo pratiti i spoznati šta se dešava u kriznim područjima širom svijeta”, rekao je Sole u intervjuu Al Jazeeri.

Uloga vlada i međunarodnih organizacija u zaštiti novinara

Film Povratak u Raqqu, također, postavlja druga važna pitanja, poput uloge vlada i međunarodnih organizacija u zaštiti novinara i organizovanju njihovog sigurnog povratka kući. Bivši ISIL-ov talac koji govori u filmu, francuski fotoreporter Pierre, kaže da su oteti novinari „znali kako vam sudbina ovisi o pasošu“.

„I to je tragedija, kaže Sole. “Mnoge od evropskih država nastoje zaštititi svoje ljude gdje god da su. U nekim državama, poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije ili Danske, smatraju kako je zločin pregovarati sa teroristima. To je za širu debatu. Razumijem obje strane”.

Tokom snimanja filma, za Solea i njegov tim bilo je mnogo problema. Prvo, kaže Sole, bilo je teško vratiti se na mjesta, vraćati se pričama iz vremena ISIL-a i tražiti od porodica žrtava i samih žrtva da se prisjete svega toga. On lično, mogao je razumjeti da mnogi ne žele otvarati kutiju tragičnih sjećanja, ali ipak nije želio odustati.

“Drugi problem je bio pitanje sigurnosti, odlaska na mjesta koja su i dalje opasna, nesigurna”, rekao je Sole.

Autor je o ISIL-u naučio mnogo. Njemu je bilo teško razumjeti kako je ta grupa privukla toliko mladih ljudi iz cijelog svijeta, koji su bili fascinirani ekstremnim nasiljem.

„Bila je to velika pobjeda ovog terorističkog pokreta – razumijeli su kako ljude privuči putem društvenih mreža i brojnih, studiozno pripremljenih videosnimaka. Tragedija je što su mnogi bili fascinirani time, kao da je riječ o filmovima, a ne o stvarnom životu“, rekao je Sole Al Jazeeri.

Neki od novinara iz ISIL-ovog zatočeništva su se ponovo okupili prošle godine, kada se jedan od njihovih otmičara, El Shafee Elsheikh, pojavio na američkom saveznom sudu u Aleksandriji u Virdžiniji. Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Film Povratak u Raqqu bit će prikazan u okviru Takmičarskog programa na AJB DOC Festivalu u Sarajevu, u subotu, 9. septembra u kinu Cineplexx (od 16:30 sati).