Cijene nafte u svijetu padaju, gorivo ne pojeftinjuje: Koliko uzima država

Kretanje cijena na nekom tržištu, a onda i direktne kupovne moći građana, umnogome determiniše kretanje cijene goriva. Covid, pokidani lanci snabdijevanja, rat u Ukrajini, sankcije i pretumbavanja u geopolitičkoj sferi uticaja su snižavali, pa onda naglo povećavali vrijednosti energenata. Nafta i njeni derivati su moneta za potkusurivanje. U Bosni i Hercegovini je to evergreen tema, za koju se vlasti prave da kao je nema.

Od cijene goriva i ostalih visokotarifnih proizvoda zavisi naplata prihoda za državnu kasu i masu zaposlenika koji se naplaćuje iz njih. Na nivou Bosne i Hercegovine se na osnovu Zakona o akcizama po litri goriva trenutno naplaćuje akciza za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 konvertibilnih maraka (0,15 eura), petrolej (kerozin) 0,30 konvertibilnih maraka (0,15 eura), motorni benzin – bezolovni 0,35 konvertibilnih maraka (0,18 eura), lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 konvertibilnih maraka (0,23 eura), te biogoriva i biotečnosti 0,30 konvertibilnih maraka (0,15 eura).

„Od akciza na naftu i naftne derivate je za prvih 11 mjeseci prošle godine naplaćeno 465.726.404,50 konvertibilnih maraka (238.101.433 eura). U kompletnoj 2021. godini je po ovome osnovu prikupljeno 531.215.821,94 konvertibilnih maraka (271.582.730 eura)“, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U cijeni litre goriva su i dvije putarine koje također naplaćuje ta Uprava. Prva je putarina za održavanje puteva u visini od 0,15 konvertibilnih maraka (0,08 eura) po litri derivata, a druga je putarina za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva u visini od 0,25 konvertibilnih maraka (0,13 eura) po litri derivata.

„Ukupna naplaćena putarina iz cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini za prvih 11 mjeseci prošle godine je iznosila 572.697.440,28 konvertibilnih maraka (292.790.102 eura). Od toga je naplaćena putarina za autoputeve u visini od 357.945.310,13 konvertibilnih maraka (182.998.624 eura) i putarina za izgradnju puteva u visini 214.752.130,15 konvertibilnih maraka (109.791.477 eura)“, navode iz Uprave.

Cijene goriva diktiraju potrošnju

Upoređujući ove podatke sa podacima iz ranijih godina, primjećuje se sličan odnos, pa možda čak i blagi pad prikupljenih sredstava. Ipak se radi o fiksnim cijenama koja govore da se trošilo manje nafte, da se štedilo ili da je kupovna moć građana i privrede bila manja. Bez obzira što ne znamo ukupne količine uvezenog goriva i prosječnu cijenu kroz cijelu godinu, ukupne cijene goriva su definitivno diktirale i potrošnju.

Međutim, postoje i varijabilne cijene koje zavise od niza ostalih parametara. Maloprodajna cijena naftnih derivata sastoji se od rafinerijske cijene, kursa američkog dolara kojim se na berzama plaća ova vrsta robe, troškova dopreme goriva do bosanskohercegovačke granice, a na akcize i putarinu se dodaje i marža distributera, te na kraju PDV od 17 posto.

„Od uspostave Uprave za indirektno oporezivanje prikupljeni su rekordni prihodi od indirektnih poreza. Ukupni prihodi od indirektnih poreza u 2022. godine iznosili su 9,926 milijardi konvertibilnih maraka (5,075 milijardi eura) i veći su za 1,480 milijardi konvertibilnih maraka ili 17,53 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Analitički će se ove cifre razvrstati tek u februaru“, poručuju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Dakle, PDV kao jedan od državnih prihoda je fleksibilan i veći je što je cijena proizvoda veća. A to znači i da onda uzima i veći postotak od ukupne cijene litre goriva, za razliku od putarina. Ako je litar naftnih derivata 3,10 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od vrste derivata, država uzme između 1,25 i 1,35 konvertibilnih maraka. Tu je uzela svoje i pravna lica prepustila nižim administrativnim jedinicama. Entiteti, kantoni, gradovi i opštine sada traže naplatu svojih (para)fiskalnih nameta.

Obaraju rekorde

Entiteti će oporezovati i naplatiti doprinose za radnu snagu i naknadne stavke za preduzeće i po osnovu dobiti maloprodavcu (benzinskoj pumpi), uvozniku i distributeru, berzi… Ovi će to ugraditi u svoje troškove i marže, a jasno je da to svi na kraju prebacuju na krajnjeg kupca, odnosno građanina.

Entitetska ministarstva trgovine su donosila i ograničavajuće visine marže. Tako je Federalno ministarstvo trgovine, donijelo odluku kojom je propisalo privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko, maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 konvertibilnih maraka (0,03 eura) za litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 konvertibilnih maraka (0,13 eura) na litru derivata.

U drugom entitetu, Republici Srpskoj je slična situacija. Entiteti su formulom preraspodjele preuzeli i najveći dio kolača od pomenutih sredstava centralne države, ali tu nije kraj. Direktni porezi kao i doprinosi su njihov prihod, osim u Federaciji BiH gdje se to dijeli sa kantonima. No, i tu se obaraju sve sami rekordi.

„Javni prihod iz nadležnosti Porezne uprave Federacije BiH za 2022. godinu su iznosili 6.400.336.890 konvertibilnih maraka (3.272.155.874 eura), što je rast naplate od 13,72 posto u odnosu na godinu ranije, rast od 20,75 posto u odnosu na posljednju pretpandemijsku godinu ili rast od 68,58 posto u odnosu na 2014. godinu“, pohvalili su se iz Porezne uprave Federacije BiH.

U drugom entitetu su do sada prezentovali podatke za 10 mjeseci prošle godine.

„Poreska uprava Republike Srpske je u prvih 10 mjeseci ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2,565 milijardi konvertibilnih maraka (1,311 milijardi eura), što je za 307,6 miliona konvertibilnih maraka ili 14 odsto više u odnosu na isti period prošle godine“, stoji na službenoj stranici ove Uprave.

Čuvari blagajni trljaju ruke zadovoljni vlastitim obavljenim zadacima. Međutim, nikada se nije ozbiljno razmatralo snižavanje ili privremeno ukidanje pojedinih stavki, iako je u parlamentarnu proceduru upućivana inicijativa za ukidanje ili smanjenje naplate akciza.

Odgovornost na svim nivoima vlasti

S obzirom da su ekonomski stručnjaci o ovoj temi davno rekli svoje, ponovit ćemo highlightse.

„Odgovornost za ovo imaju svi nivoi – od privremenog ukidanja akciza na državnom nivou, preko smanjivanja doprinosa na entitetskom, pa sve do ukidanja pojedinih parafiskalnih nameta na nivou kantona i jedinica lokalne samouprave. Propuštamo prilike da ovo uradimo“, svojevremeno nam je poručio Admir Čavalić.

„Prijedlog za smanjenje doprinosa može ići u dva smjera, odmah i radikalno smanjiti zbirnu stopu doprinosa na 25 posto iznosa bruto plate, ili postepeno svake godine usmjeravati dio rasta prihoda od PDV-a u rasterećenje privrede. Krajnji efekt bi bilo povećanje produktivnosti radnika i rast izvoza iz Bosne i Hercegovine, gdje sam prije za prvu varijantu, ali i druga bi mogla imati pozitivne efekte“, prije tačno godinu dana je makroekonomski analitičar, Faruk Hadžić na Al Jazeeri napisao svoje mišljenje.

„Bosna i Hercegovina u svojoj strukturi odlučivanja je toliko segmentirana da bi svaka akcija za građane naišla na opstrukcije. Ovdašnji građanin je prinuđen da čeka i nada se zaustavljanju divljanja cijena“, poruka je analitičara Zorana Pavlovića iz Banje Luke.

„Suština jeste da odgovorne države rade sasvim suprotno, drže pod kontrolom namete svojoj privredi ili je subvencionišu tokom trajanja krize“, govorio nam je Dragoljub Rajić, ekonomski analitičar iz Mreže za poslovnu podršku Beograd.

U Bosni i Hercegovinu su susjedi masovno dolazili puniti svoje rezervoare, što više nije slučaj. Je li to dovoljan parametar? Kretanje cijena nafte i njenih derivata na svjetskom tržištu je trenutno povoljno, kao i cijena dolara. Sa barem malo senzibiliteta vlasti za svoje građane i vlastitu privredu od koje žive, vrlo brzo bi se mogla pronaći idealna formula po kojoj bi svi bili zadovoljni.