Zašto je Banka Silicijske doline propala i slijedi li finansijska kriza?
Ekonomisti smatraju da je kriza poput one iz 2008. godine malo vjerovatna uprkos nervozi nakon kolapsa zajmodavca sa sjedištem u Kaliforniji.
Kolaps Banke Silicijske doline (SVB) izazvao je šok u finansijskim i tehnološkim krugovima.
Krajem prošle sedmice su regulatori Sjedinjenih Američkih Država zaplijenili imovinu banke sa sjedištem u Santa Clari u Californiji nakon što su deponenti počeli masovno povlačiti sredstva zbog straha od finansijskog zdravlja zajmodavca.
Od tada su se finansijski regulatori diljem svijeta utrkivali kako bi obuzdali posljedice kolapsa SVB-a, najvećeg bankrota u SAD-u od 2008. i ojačali povjerenje u globalni finansijski sistem.
Zašto je SVB propao?
Kao što ime SVB-a govori, poslovanje banke uveliko je bilo fokusirano na tehnološke startupove u SAD-u. Tokom pandemije zajmodavac je zabilježio porast depozita jer su tehnološke kompanije profitirale od pružanja usluga zabave i dostave ljudima koji su bili zatvoreni u svojim domovima.
SVB je veći dio tog novca uložio u državne obveznice SAD-a, tradicionalno jednu od najsigurnijih vrsta ulaganja.
Problemi SVB-a počeli su kada je američka centralna banka prošle godine počela podizati kamatne stope kao odgovor na rastuću inflaciju, što je uzrokovalo pad vrijednosti tih obveznica.
Kako su ekonomski uslovi za tehnološki sektor postali skučeniji nakon procvata pandemije, mnogi klijenti SVB-a počeli su crpiti svoja sredstva kako bi ostali iznad vode. Zbog nedostatka novca, SVB je bio prisiljen prodati svoje obveznice uz velike gubitke, što je izazvalo zabrinutost za njegovo finansijsko zdravlje.
U roku od 48 sati, preplašene štediše povukle su dovoljno sredstava da izazovu kolaps banke.
“SVB je propao zbog glupe početničke greške s upravljanjem kamatnim rizikom: uložili su kratkoročne depozite u dugoročne obveznice. Kad su kamatne stope porasle, vrijednost obveznica je pala, izbrisavši kapital banke”, rekao je za Al Jazeeru James Angel, stručnjak za regulaciju globalnih finansijskih tržišta na Univerzitetu Georgetown. “Ovo je isti fenomen koji je 1980-ih izbrisao industriju štednje i kredita u SAD-u. Neki ljudi nikad ne nauče.”
Campbell R Harvey, profesor na Poslovnoj školi Fuqua na Univerzitetu Duke, rekao je da su nevolje SVB-a lekcija o potrebi da banke diverzificiraju svoju imovinu.
“Čini se da je poslužio određenoj klijenteli, a svi znamo da je tehnologija pretrpjela udarac, a ako niste diverzificirani, i vi ćete podnijeti udarac”, rekao je Harvey za Al Jazeeru. “Vaš kreditni portfelj mora biti raznolik”, dodao je Harvey. “Nije očito da je ova banka to stvarno učinila.”
Kakve su posljedice dosadašnjeg kolapsa SVB-a?
Dva dana nakon kolapsa SVB-a, američki regulatori zaplijenili su imovinu Signature Bank, zajmodavca sa sjedištem u New Yorku poznatog po svom poslovanju sa sektorom kriptovaluta, što je označilo treću najveću propast banke u historiji SAD-a.
U nastojanju da zaustave posljedice, američki regulatori objavili su u nedjelju da će garantirati za sve depozite kod oba zajmodavca.
Federalne rezerve su, također, predstavile program zajmova, Bank Term Funding Program (BTFP), koji ima za cilj ojačati povjerenje u finansijski sistem dajući bankama opciju zaduživanja direktno od Feda kako bi se izbjeglo oslanjanje na prodaju obveznica koje donose gubitke.
Američki predsjednik Joe Biden pokušao je uvjeriti javnost da je situacija obuzdana, rekavši: “Amerikanci mogu imati povjerenja da je bankarski sistem siguran.”
Uprkos tome, dionice banaka, uključujući one američke “velike četvorke” – JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo i Citibank – oštro su pale zbog straha od “zaraze” u finansijskom sektoru.
First Republic Bank, banka srednjeg ranga sa sjedištem u San Franciscu, zabilježila je pad cijene dionica za čak 60 posto.
Dionice banaka u Evropi i Aziji su, također, pretrpjele značajan udarac. U Ujedinjenom Kraljevstvu finansijske vlasti objavile su da su omogućile prodaju lokalne jedinice SVB-a HSBC-u, najvećoj evropskoj banci, kako bi zaštitili 6,7 milijardi funti (8,1 milijardu dolara) u depozitima.
Kanadski regulatori objavili su da su privremeno preuzeli kontrolu nad ogrankom SVB-a u zemlji, dok je Njemačka savezna uprava za finansijski nadzor rekla da je privremeno zatvorila lokalnu podružnicu zajmodavca.
Koliko je SVB bio važan za bankarsku industriju?
SVB je bila 16. najveća banka u SAD-u i opisana je kao zajmodavac srednjeg ranga, a ne kao jedan od glavnih igrača.
“To je neobična banka jer nije jedna od velikih, iako je značajna”, rekao je Harvey.
U decembru je zajmodavac imao 209 milijardi dolara imovine i 175,4 milijarde dolara ukupnih depozita, prema Federalnoj korporaciji za osiguranje depozita.
Za usporedbu, JPMorgan Chase, najveća banka u SAD-u, prošle je godine imala imovinu vrijednu 3.670 milijardi dolara.
SVB je, međutim, imao ogroman utjecaj u tehnološkom ekosistemu. Zajmodavac je bio dobro povezan među elitom iz Silicijske doline i imao je reputaciju podržavatelja startupa koje bi veće institucije mogle smatrati prerizičnima za posuđivanje.
Neuspjeh SVB-a navodno je natjerao neke tehnološke izvršne direktore da promijene banku i istražuju opcije za plaćanje osoblja zbog straha da neće moći pristupiti svojim sredstvima.
Iako su klijenti SVB-a u konačnici imali zagarantirane depozite, puni učinak implozije zajmodavca na startup scenu možda neće biti vidljiv još neko vrijeme.
Može li kolaps SVB-a uzrokovati finansijsku krizu poput one 2007-2008?
Dok se posljedice kolapsa SVB-a još pokazuju, ekonomisti se uglavnom slažu da se njegov neuspjeh značajno razlikuje od implozije finansijskih institucija, kao što su Bear Stearns i Lehman Brothers, koje su ubrzale globalnu finansijsku krizu 2007-2008.
Za razliku od institucija poput Lehman Brothersa, poslovanje SVB-a bilo je koncentrirano u jednom sektoru i imalo je relativno malo poslova s drugim bankama.
“Situacija u vezi s SVB-om definitivno zabrinjava ljude, ali ne vjerujem da će se pretvoriti u Lehmanovu situaciju, posebno jer je Fed agresivno intervenirao, uključujući obećanje da će zaštititi čak i neosigurane depozite”, kaže David Skeel, profesor korporativnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Pennsylvania. “Mislim da će svaki direktni pad vjerovatno postati jasan prilično brzo, iako je svakako moguće da postoje druge banke koje su u sličnoj nevolji zbog porasta kamata”.
Finansijska regulativa je, također, znatno pooštrena od krize 2007-2008.
“Srećom, čini se da se povećani kapitalni zahtjevi nametnuti nakon krize 2008. isplate”, rekao je Angel.
“Od banaka se sada traži mnogo više kapitala nego prije, što ih čini manje rizičnima. Čak i banke koje su napravile glupe pogreške uglavnom gube vlastiti novac, a ne novac deponenata.”
William T. Chittenden, vanredni profesor finansija i ekonomije na Univerzitetu Texas State, rekao je kako vjeruje da će posljedice propasti SVB-a biti ograničena.
“S BTFP-om banke će moći posuđivati te vrijednosne papire po nominalnoj vrijednosti, što će im omogućiti da izbjegnu njihovu prodaju s gubitkom. To bi bankama trebalo dati likvidnost koja im je potrebna da zadovolje sve neočekivane zahtjeve za gotovinom svojih deponenata”, rekao je Chittenden za Al Jazeeru.
“Znat ćemo funkcionira li ovo ili postoje li raširene posljedice zbog propasti SVB-a u sljedećih nekoliko dana”, dodao je. “Velika većina banaka u SAD-u finansijski je zdrava i s novim BTFP-om deponenti bi se trebali osjećati opušteno”.