Austrija želi više stranih radnika, a manje izbjeglica

Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2.900 dozvola za boravak stranih radnika.

Prema posljednjim podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto (Reuters)

Vladajuća Austrijska narodna stranka (ÖVP) želi uvesti mjere, poput prava na socijalnu pomoć tek nakon pet godina boravka kojima bi se promijenio profil useljenika u Austriju, što znači više onih koji dolaze zbog posla, a manje tražitelja azila.

Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2.900 dozvola za boravak stranih radnika, javljaju austrijski mediji, prenosi Hina.

“Moramo donijeti mjere koje bi dovele do toga da magnet za useljavanje u Austriju ne bude socijalni sistem nego tržište rada”, rekla je Susanne Raab (ÖVP), ministrica za integracije i porodice, za dnevnik Die Presse.

Austriji su potrebni useljenici, ali je trenutno primjetan “pogrešni oblik useljavanja”, dodala je.

Zeleni protiv

Po njenim riječima, Austrija bi po uzoru na Dansku mogla uvesti sistem socijalne pomoći za strance tek nakon pet godina boravka u Austriji, pri čemu bi visina podrške bila povezana s uspjesima prilikom integracije, posebno učenjem jezika.

Zeleni, koalicijski partner ÖVP-a, odbacuju planove narodnjaka.

“O smanjenju socijalne pomoći ne želimo raspravljati. Ona zavisi o tome je li ona nekom potrebna ili ne, a ne o tome koliko dugo neko ovdje živi”, rekla je Faika EL-Nagashi, glasnogovornica stranke za integracijska pitanja, u izjavi za Euractiv.

Prema podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto. Građanima s migracijskom pozadinom se smatraju oni čiji su roditelji rođeni izvan Austrije. Na prvom mjestu po zemlji porijekla je Njemačka, a slijede Rumunija, Turska, Srbija i Hrvatska.

Izvor: Agencije