Blago povećan kreditni rejting Bosne i Hercegovine
Poboljšanje kreditnog rejtinga na ‘B+’ je rezultat procjene analitičara agencije Standard and Poor's da se ekonomija Bosne i Hercegovine pokazala otpornom uprkos otežavajućim okolnostima.
Kreditna agencija Standard and Poor's (S&P) blago je povećala kreditni rejting Bosne i Hercegovine, na “B+” uz stabilne izglede, ali i upozorenje kako se to može promijeniti ukoliko se pojačaju unutrašnji politički sukobi, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.
U kategorizaciji koju koristi S&P, zemlje koje imaju kreditni rejting s oznakom B spadaju u među one čija je kreditna sposobnost spekulativna, a kreditni rizik veoma visok.
Bosna i Hercegovina je do sada kod S&P-a imala kreditni rejting s oznakom “B” a poboljšanje je rezultat procjene analitičara S&P-a da se ekonomija te zemlje pokazala otpornom uprkos otežavajućim okolnostima, uključujući pandemiju COVID-a, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabiju vanjsku potražnju, prenosi Hina.
Realni BDP Bosne i Hercegovine, kako se navodi u objavi, u potpunosti se oporavio od pandemije, a analitičari S&P-a su na osnovu ekonomskih pokazatelja za prvu polovinu 2023. godine revidirali svoje projekcije rasta realnog BDP-a s jedan na dva posto.
Na povećanje kreditnog rejtinga utjecala je i povoljna fiskalna pozicija konsolidirane opće države s prognoziranim niskim neto dugom od 22 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja 2023. godine.
Povećanje rejtinga
Troškovi servisiranja vanjskog duga bit će zadržani na prosjeku od 2,5 posto vladinih prihoda do 2026. godine što je nizak nivo u globalnom poređenju. Povećanje rejtinga temelji se i na očekivanjima agencije S&P da će doći do popuštanja unutrašnjih političkih sukoba.
Važnim smatraju i aranžman valutnog odbora po kojemu djeluje centralna banka, uz fiksni tečaj domaće valute konvertibilne marke vezan uz euro.
Analitičari S&P-a smatraju kako u idućih godinu dana može uslijediti i novo povećanje kreditnog rejtinga postigne li se održiv prelaz na donošenje političkih odluka temeljenih na konsenzusu, što bi, srednjoročno, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast.
S druge strane, do smanjenja kreditnog rejtinga može doći pojačaju li se politički sukobi, naročito ukoliko to bude ugrozilo servisiranje vanjskog duga.