Odgođeno lansiranje NASA-ine misije Artemis za osvajanje Mjeseca

Lansiranje NASA-ine misije na Mjesec Artemis I je odgođeno nakon što tim inženjera nije uspio riješiti problem na jednom od četiri motora rakete.

Sljedeća prilika za lansiranje je 2. septembra, ali će to ovisiti o tome kako prođu testiranja.

Prije konačnog odgađanja, odbrojavanje za lansiranje je bilo produženo do neplaniranog zadržavanja jer je tim stručnjaka pokušavao riješiti problem sa trećim od četiri motora rakete.

Više od 50 godina nakon slijetanja Apolla na Mjesec, NASA se sprema vratiti tamo.

Misija Artemis I trebala je poletjeti iz svemirskog centra Kennedy u američkoj državi Florida, tokom dvosatnog “prozora”, perioda kada se letjelica moze lansirati, koji počinje u 8:33 ujutro po lokalnom vremenu, odnosno u 14:33 po centralnoevropskom vremenu, u ponedjeljak, 29. augusta. Prenos uživo za lansiranje je započeo u 6:30 ujutro po lokalnom vremenu, odnosno 12:30 sati po centralnovropskom vremenu na YouTubeu, zahvaljujući američkoj Nacionalnoj agenciji za avijaciju i svemir, odnosno NASA-i.

Artemis I je prva faza NASA-inog novog programa istraživanja Mjeseca, čiji je krajnji cilj uspostavljanje dugoročne prisutnosti na površini Mjeseca.

NASA-ina najjača raketa ikad proizvedena pogonit će bespilotnu letjelicu Orion do Mjeseca brzinom od 39.400 kilometara na sat.

Ako sve bude u redu, astronauti bi mogli krenuti u krug oko Mjeseca već 2024. godine, a NASA namjerava spustiti dvoje ljudi na površinu Mjeseca do kraja 2025. godine.

Let Oriona trebao bi trajati šest sedmica od njegovog polijetanja sa Floride do slijetanja u Pacifik. Ova izuzetno duga misija – dvostruko duža od putovanja astronauta – osmišljena je za testiranje i ispitivanja granica svih sistema.

Trebat će mu gotovo sedmica dana da stigne do Mjeseca, udaljenog 386.000 kilometara. Nakon što napravi krug oko Mjeseca, kapsula će iskoristiti Mjesečevu gravitaciju kako bi dobila ubrzanje i “ispalila se” te ušla u daleku orbitu s udaljenom tačkom od 61.000 km. To će staviti Orion na udaljenost od 450.000 km od Zemlje, dalje od Apolla, koji je bio na 400.727 kilometara.

Veliki test dolazi na kraju misije, kada će Orion udariti u atmosferu brzinom od 40.000 kilometara na sat na putu do pada u Pacifik. Brzina ponovnog ulaska u atmosferu stvorit će intenzivnu količinu topline, koja će testirati toplinski štit kapsule.

Toplinski štit koristi isti materijal kao i Apollo kapsule kako bi izdržao temperature od 2.750 stepeni Celzijusa, koje se stvaraju na oplati pri ponovnom ulasku u atmosferu.

Ali napredni dizajn predviđa brže, toplije povratke budućih posada koje će putovati na Mars. Svrha ove misije je da bude prvi korak prema održivom programu ljudskog istraživanja Mjeseca, Marsa i dalje, prema Johnu Logsdonu.

Koja je svrha Artemisa?

Prema NASA-i, to je “povratak na Mjesec radi naučnih otkrića, ekonomskih koristi i inspiracije za novu generaciju istraživača”.

S misijama Artemis, NASA planira dovesti prvu ženu i prvu nebijelu osobu na Mjesec.

Osim tri testne lutke, na svemirskoj letjelici se nalazi mnoštvo “slijepih putnika” za istraživanje dubokog svemira.

Deset satelita veličine kutije za cipele nazvanih CubeSats, koji se nose unutar rakete, biće izbačeni kada Orion bude jurio prema Mjesecu. Provest će niz naučnih eksperimenata i tehnoloških demonstracija u dubokom svemiru.

Orion će nositi nekoliko komadića Mjesečevog kamenja koje su skupili Neil Armstrong i Buzz Aldrin tokom misije Apolla 11 1969. godine, te šaraf iz jednog od njihovih raketnih motora, izvađen iz mora prije deset godina.

Prethodne misije na Mjesec

Više od 50 godina kasnije, Apollo još stoji kao NASA-ino najveće postignuće.

Dvanaest astronauta je u okviru misija Apollo hodalo Mjesecom od 1969. do 1972, ostajući ne duže od tri dana. Za Artemis, NASA će koristiti stručnjake iz raznolike baze astronauta koja trenutno broji 42 i produžit će vrijeme koje će posade provesti na Mjesecu na najmanje sedmicu dana.

Koristeći tehnologiju iz 1960-ih, NASA-i je trebalo samo osam godina da pređe od lansiranja svog prvog astronauta, Alana Sheparda, do slijetanja Neila Armstronga i Buzza Aldrina na Mjesec.

Nasuprot tome, Artemis, nazvan po Apolonovoj mitološkoj sestri blizanki, već se radi više od decenije i procjenjuje se da će koštati 93 milijarde dolara do 2025. godine.

Od 1958. bilo je 70 uspješnih i djelomično uspješnih misija šest nacija na Mjesec. Dodatnih 41 letova nije bilo uspješno, prema NASA-inoj arhivi.

Tokom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih, SAD i SSSR bile su jedine zemlje koje su pokušale s misijama na Mjesec. Između njih, dva hladnoratovska rivala pokušala su izvesti najmanje 90 misija na Mjesec, od kojih je 40 bilo neuspješno.

Tokom 1980-ih nije pokrenuta nijedna lunarna misija.

Godine 1990. Japan se pridružio svemirskoj utrci sa svojim Hiten Orbiterom.

U 2000-ima Kina, Indija i Evropska svemirska agencija pokrenule su svoje prve uspješne misije na Mjesec.