Morski led na Antarktiku rekordno nizak

Antarktički morski led je krajem februara pao 1,79 miliona kvadratnih kilometara, tvrde američki naučnici.

Topljenje morskog leda je problem jer pomaže ubrzavanju globalnog zagrijavanja (EPA)

Antarktički morski led vjerovatno se smanjio na rekordno nizak nivo, objavili su američki naučnici, što je najmanja količina u 45 godina vođenja satelitskih zapisa.

Nacionalni centar za snijeg i led (NSIDC) na Univerzitetu Colorado Boulder objavio je da je antarktički morski led 21. februara pao na 1,79 miliona kvadratnih kilometara. To je manje od prethodnog rekorda iz 2022. za 136.000 četvornih kilometara.

Naučnici NSIDC-a naglasili su da objavljeni podatak nije konačan budući da je daljnje topljenje leda u kasnoj sezoni još uvijek moguće, piše AFP, prenosi Hina. Najavili su da će objaviti konačan broj o veličini leda početkom marta.

Topljenje morskog leda izlaže valovima i višim temperaturama deblje ledene ploče koje podupiru tlo Antarktika.

Topljenje morskog leda nema vidljiv uticaj na nivoa mora jer je led već u okeanskoj vodi, ali taj led okružuje ogromne ledene ploče Antarktika, produžetke slatkovodnih ledenjaka koji prijete katastrofalnim porastom nivoa mora tokom stoljeća ako se nastave topiti kako globalna temperatura raste.

“Odgovor Antarktika na klimatske promjene razlikuje se od odgovora Arktika”, rekao je Ted Scambos, viši naučni suradnik na istraživačkom institutu za nauku o okoliš CIRES.

Ubrzan tempo topljenja leda

“Silazni trend morskog leda može biti signal da globalno zagrijavanje konačno utiče na plutajući led oko Antarktika, ali trebat će još nekoliko godina da budemo sigurni u to”, rekao je Scambos.

Antarktički ciklus prolazi kroz značajne godišnje varijacije – topljenjem tokom ljeta i zaleđivanjem zimi.

Kontinent u posljednje četiri decenije nije doživio brzo otapanje koje je pogodilo ledene ploče Grenlanda i Arktika zbog globalnog zatopljenja. No, tempo topljenja od 2016. izaziva zabrinutost da bi mogao prevladati značajni silazni trend.

Topljenje morskog leda je problem jer pomaže ubrzavanju globalnog zagrijavanja.

Kada se bijeli morski led, koji odbija do 90 posto sunčeve energije natrag u svemir, zamijeni tamnim, nezaleđenim morem, voda umjesto toga apsorbira sličan postotak sunčeve toplote.

Globalno, prošla je godina bila peta ili šesta najtoplija zabilježena unatoč utjecaju hlađenja prirodnog vremenskog fenomena La Nine.

Izvor: Agencije