‘Pametni domovi’ olakšavaju život ljudima, ali i ‘posao’ lopovima

Razvojem tehnologije i širokopojasnog interneta i porastom obima korištenja Internet of Things, odnosno interneta stvari, obična kućanstva svakim danom sve više su uvezana u takozvanim pametnim, odnosno smart kućama.

Veliki dio kućanskih uređaja ima mogućnost povezivanja na internet, kako bi vlasnici iz daljine mogli podešavati temperaturu doma, paliti i gasiti grijanje, uključivati kućanske uređaje poput perilica, svakim danom sve veći broj uređaja uvezan je sa digitalnim asistentima.

Iako se stručnjaci slažu da “pametne kuće” mogu olakšati život, čak i donijeti niz prednosti, poput bolje energetske iskoristivosti, nadzora i sigurnosti, isto tako običnog građanina izlažu prijetnjama hakerskih napada.

Primjera radi, jedno istraživanje je pokazalo da ti pametni domovi i pametne kuće mogu doživjeti i do 12.000 pokušaja hakiranja sedmično, dok istovremeno većina ljudi ne bude svjesna da se to događa.

IT stručnjak Kemal Ramić navodi da od pametnih televizora do monitora za bebe, raznih pametnih uređaja, pa čak i “pametnih” sijalica, sve u našoj kući što se povezuje na bežičnu, Wi-Fi mrežu, ili čak i direktno kablom spojeno sa ruterom, podložno je hakiranju.

“Ljudi nekako imaju svijest da hakeri sjede tamo negdje u zamračenoj sobi i lupaju po tastaturi i onda napadaju samo naše kompjutere i laptope. I to jeste nekako najočitiji hakerski napad, kakav redovno viđamo u filmovima i serijama. Ali sve što je povezano na internet može biti podložno hakerskim napadima”.

Prednosti i mane

Yossi Atias, generalni direktor Dojo Labsa, kazao je ranije da će se većina ljudi odjednom naći u situaciji da su njihovi uređaji koje svakodnevno koriste povezani u mreži, što će učiniti njihov život jednostavnijim i lagodnijim.

S druge strane, istakao je, ako uređaji nisu pravilno zaštićeni, otvara se prostor za probleme od osnovnog korištenja pojedinih uređaja do slučaja kao što je krađa identiteta.

Hakere privlače ovi uređaji jer nude jednostavan način pristupa osjetljivim podacima, a također ih mogu koristiti za izvođenje drugih zlonamjernih aktivnosti, poput špijuniranja ljudi ili pokretanja cyber napada.

I dok naizgled djeluje bezazleno ako neka zlonamjerna osoba primjerice radi hakira kuhinjske uređaje poput šporeta, postoji mogućnost da se taj isti uređaj uključi, promjene se postavke na način da dođe do požara u kojem izgori cijeli dom.

S druge strane, hakirani monitor za bebe je odlično sredstvo da zlonamjerna osoba prikupi podatke o potencijalnoj meti napada, čak i fizičkoj, kako bi znali kada dolazimo i odlazimo od kuće i kada je dom “na izvolite” za klasičnu pljačku, dodaje Ramić.

“Dosta domova danas ima ugrađene sisteme poput nadzornih kamera, koji se isto tako mogu hakirati i otvoriti uvid u naš dom, kao da haker sjedi s nama cijeli dan i gleda šta radi”.

Ulazna tačka

Istovremeno, pametni uređaji povezani na internet mogu biti ulazna tačka koja omogućava prodor u druge uređaje na našoj kućnoj mreži, dodaje IT stručnjak.

“Primjera radi, haker bi mogao iskoristiti frižider koji ima neki vid smart funkcije, povezan na internet, preko kojeg dođe do centralne tačke interneta u kući, rutera, a zatim preko njega uđe u kućni kompjuter ili laptop. I onda lako dođe do svih informacija i podataka koji mu trebaju ili su interesantni”.

Za razliku od računara i laptopa, koji su uobičajeno zaštićeni antivirusnim i firewall zaštitama koje povećavaju sigurnost, kućanski uređaji takve zaštite nemaju ili im te zaštite nisu redovno ažurirane kao u ranije navedenim uređajima, što ih dodatno čini ranjivim.

Poseban problem je korištenje nebrendiranih, generičkih uređaja iza kojih ne stoji velika kompanija, koji se mogu kupiti na Aliexpressu i Amazonu i koji se prije svega kupuju zbog niže cijene od poznate konkurencije, ali koji upravo zbog cijene i masovne proizvodnje, ili čak namjerno, mogu imati sigurnosne propuste koji čitavu kućansku mrežu ugrožavaju.

Koliko potencijalni problem mogu biti pametni uređaji pokazuje vijest iz Sjedinjenih Američkih Država, odnosno da je Bijela kuća, zajedno sa kompanijama kao što su Amazon, Google, odnosno Alphabet, Samsung, Best Buy i drugi, objavila je inicijativu koja omogućava Amerikancima da identificiraju uređaje koji su manje podložni cyber napadima.

Taj novi program certifikacije i označavanja podigao bi nivo cyber sigurnosti za pametne uređaje kao što su frižideri, mikrovalne rerne, televizori, sistemi za kontrolu klime, uređaji za praćenje fitnesa i slično, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Proizvođači i prodavci će koristiti logo “U.S. Cyber Trust Mark” na svojim uređajima, a program će biti pokrenut 2024. godine.

Sigurniji uređaji

Tom inicijativom bi se trebalo osigurati da kućanske i vanjske internet mreže i njihovo korištenje bude sigurnije, što je važno za ekonomsku i nacionalnu sigurnost, naveli su izvori iz američke vlade.

U martu je Bidenova administracija, odnosno Bijela kuća pokrenula nacionalnu cyber strategiju kojom su pozvani proizvođači softvera i kompanije da preuzmu veću odgovornost kako bi osigurali da njihovi sistemi ne mogu biti hakirani.

Ono što je danas već gotovo svakoj osobi u modernom svijetu jasno jeste da su cyber napadi postali trajna i konstantna prijetnja i komercijalnim i državnim organizacijama, ali i privatnim licima.

Rizici s kojima se organizacije polako suočavaju nisu hoće li se napadi dogoditi, nego kad će do njih doći. Upravo proboj kroz slabije osigurane kućanske uređaje može biti prilika zlonamjernim stručnjacima da prodru dalje u zaštićenije poslovne sisteme, jer veliki broj ljudi danas ili radi od kuće ili “posao nosi kućama”, navodi Ramić.

Svjetski stručnjaci navode da su u posljednjim godinama cyber napadi postali su sofisticiraniji, što je posljedično dovelo do potreba za sveobuhvatnom implementacijom cyber sigurnosnih alata, mjera i strategija.

Prema nekim istraživanjima, od 2020. godine bilježi se konstantan godišnji rast broja cyber napada i pretpostavka je da se na godišnjoj bazi radi o povećanju većem od 100 posto.

Tom porastu u broju napada se pripisuje više faktora, kao što povećano povećanje vremena koje korisnici provode na internetu, potaknuto pandemijom i izolacijom.

Iako je pandemija COVID-a iza nas, još se osjećaju posljedice tog perioda, kada je nagli i neplanirani prelaz od rada u uredu, prema “remote”, odnosno udaljenom ili hibridnom načinu rada povećao broj privatnih uređaja koji se spajaju na mrežu, a samim time i količinu načina pristupa mrežama kompanija.

Smrtonosne posljedice

I dok niko ne želi da bude žrtva hakerskog napada koji će nanijeti finansijsku štetu krađom brojeva kartica ili podataka koji mogu donijeti profit ili se naći u situaciji da naše fotografije načinjene u “sigurnosti” našeg doma putem hakiranih kućanskih kamera, televizora, kamera na laptopu… budu objavljene na internetu, važno je naglasiti da i životi mogu doslovno biti ugroženi.

Primjera radi, dokazano je da medicinski uređaji poput inzulinskih pumpi, povezani na internet kako bi ljekari na udaljenoj lokaciji mogli pratiti zdravstveno stanje svojih pacijenata, mogu biti hakirani i onda se količina životno bitnog lijeka koju upumpavaju u organizam korisnika povećava ili smanjuje, što može dovesti do smrtnih posljedica.

Sve veći broj medicinskih uređaja danas je povezan na internet, što ih u startu stavlja u ranjiv položaj, pa se posvećenost zaštiti svih uređaja od hakerskih napada, bez obzira radilo se o ugrađenom pacemakeru, ili monitoru za bebe, od izuzetnog značaja, upozoravaju stručnjaci.

“Jedan propust može napraviti puno štete”, upozorava Ramić.