TEHNOLOGIJA|SAD

‘Sat sudnjeg dana’ ostaje na 90 sekundi do ponoći

Sat je postavljen blizu ponoći zbog zabrinutosti oko ruskog nuklearnog arsenala, izraelskog rata protiv Gaze i klimatskih promjena.

Atomski naučnici zadržali su svoj 'sat sudnjeg dana' postavljen na 90 sekundi do ponoći kao i prošle godine (Reuters)
Published On 24 Jan 2024

Atomski naučnici zadržali su svoj sat sudnjeg dana postavljen na 90 sekundi do ponoći kao i prošle godine, navodeći zabrinutost zbog mogućeg ruskog korištenja nuklearnog oružja usred invazije na Ukrajinu, izraelskog rata protiv Gaze i pogoršanja klimatskih promjena kao faktora koji pokreću rizik od globalne katastrofe.

Evo što znamo o satu sudnjeg dana.

Šta je objavio Bilten atomskih naučnika?

“Žarišta sukoba diljem svijeta nose prijetnju nuklearne eskalacije, klimatske promjene već uzrokuju smrt i razaranje, a disruptivne tehnologije poput umjetne inteligencije i bioloških istraživanja napreduju brže od svojih zaštitnih mjera”, rekla je Rachel Bronson, predsjednica i izvršna direktorica Biltena. Zadržavanje kazaljki na satu nepromijenjenih u odnosu na prethodnu godinu, prema njenim riječima, “nije pokazatelj da je svijet stabilan”.

Koji su ratovi i sukobi doveli do ove objave?

Ruska invazija velikih razmjera na Ukrajinu, koja bi sljedećeg mjeseca trebala doživjeti svoju drugu godišnjicu, eskalirala je napetosti sa Zapadom do najopasnijih razmjera od Hladnog rata.

“Trajni kraj ruskog rata u Ukrajini čini se dalekim, a korištenje nuklearnog oružja od strane Rusije u tom sukobu ostaje ozbiljna mogućnost. Prošle godine Rusija je poslala brojne zabrinjavajuće nuklearne signale”, rekla je Bronson.

Bronson je navela odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina u februaru da suspendira rusko sudjelovanje u Novom START ugovoru sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji je ograničio strateške nuklearne arsenale dviju zemalja.

SAD i Rusija zajedno imaju gotovo 90 posto svjetskih nuklearnih bojevih glava, dovoljno da višestruko unište planet.

Bronson je dodatno citirala Putinovu najavu iz marta o ruskom raspoređivanju taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji i oktobarsko usvajanje zakona u ruskom parlamentu kojim se povlači ratifikacija globalnog sporazuma o zabrani testiranja nuklearnog oružja.

Izrael je u ratu s Hamasom otkako je palestinska grupa, sa sjedištem u Gazi, 7. oktobra pokrenula napade na jug Izraela.

“Kao nuklearna država, akcije Izraela su jasno relevantne za raspravu o satu sudnjeg dana. Posebno zabrinjava to što bi sukob mogao šire eskalirati u regiji, stvarajući veći konvencionalni rat i uvlačeći više nuklearnih sila ili sila blizu nuklearnih”, rekla je Bronson.

Razmotrene su i klimatske promjene.

“Svijet je 2023. ušao u neistraženo područje jer je pretrpio najtopliju godinu u historiji, a globalne emisije stakleničkih plinova nastavile su rasti”, dodala je Bronson. “Globalna i temperatura površine mora u sjevernom Atlantiku oborile su rekorde, a morski led na Antarktiku dosegao je najniži dnevni opseg od pojave satelitskih podataka.”

Bronson je rekla da je 2023. također bila rekordna godina za čistu energiju s 1.700 milijardi dolara novih ulaganja. To su, međutim, nadoknadila ulaganja u fosilna goriva od gotovo 1.000 milijardi dolara, rekao je Bronson.

Njena organizacija upozorila je i na umjetnu inteligenciju.

“Dezinformacijski napori omogućeni umjetnom inteligencijom mogli bi biti faktor koji sprječava svijet da se efikasno nosi s nuklearnim rizicima, pandemijama i klimatskim promjenama”, dodaje se u saopćenju za javnost.

Što je sat sudnjeg dana?

Sat sudnjeg dana simboličan je sat koji pokazuje koliko smo blizu “uništenja svijeta opasnim tehnologijama koje smo sami izradili”, navodi se u biltenu neprofitne organizacije koja kontroliše sat i čije je sjedište u Chicagu.

Bilten ga opisuje kao “mnogo stvari odjednom: to je metafora, to je logo, to je robna marka i to je jedan od najprepoznatljivijih simbola u posljednjih 100 godina.”

Što se više primiče ka ponoći, to je čovječanstvo bliže kraju svijeta.

Apokaliptične prijetnje mogle bi proizaći iz političkih napetosti, oružja, tehnologije, klimatskih promjena ili pandemija.

Kako se postavlja sat?

Kazaljke na satu pomiču se bliže ili dalje od ponoći na temelju tumačenja naučnika o egzistencijalnim prijetnjama u određeno vrijeme.

Bilten ažurira vrijeme jednom godišnje. Odbor naučnika i drugih stručnjaka za nuklearnu tehnologiju i klimatske nauke, uključujući 10 dobitnika Nobelove nagrade, svake godine raspravlja o svjetskim događajima i određuje gdje postaviti kazaljke na satu.

“Bilten je pomalo poput ljekara koji postavlja dijagnozu”, objavila je organizacija na svojoj web stranici.

“Gledamo podatke, kao što ljekari gledaju laboratorijske testove i rendgenske snimke, a također uzimamo u obzir faktore koje je teže kvantificirati, kao što ljekari rade kada razgovaraju s pacijentima i članovima porodica. Uzimamo u obzir što više simptoma, mjerenja i okolnosti. Zatim dolazimo do procjene koja sažima što bi se moglo dogoditi ako čelnici i građani ne poduzmu mjere za liječenje stanja”.

Možemo li ipak vratiti sat unazad?

Prema biltenu, moguće je i događalo se i prije.

Da bi se to dogodilo, bilten preporučuje da “tri vodeće svjetske sile – SAD, Kina i Rusija” počnu ozbiljan dijalog.

“Oni imaju kapacitet povući svijet s ruba katastrofe. Oni bi to trebali učiniti, jasno i hrabro, i bez odlaganja”, stoji u saopćenju.

Kada je nastao sat sudnjeg dana?

Sat je 1947. izradila organizacija koju su dvije godine ranije osnovali naučnici Albert Einstein, J. Robert Oppenheimer i Eugene Rabinowitch, zajedno sa naučnicima Univerziteta u Chicagu.

Za to vrijeme sat je bio postavljen na sedam minuta do ponoći, no nakon što je Sovjetski savez uspješno testirao svoju prvu atomsku bombu 1949. godine, Rabinowitch, koji je tada bio urednik biltena, pomaknuo je sat na tri minute do ponoći.

Najdalje što je sat bio udaljen od ponoći bilo je 17 minuta. Bilo je to 1991. godine kada su američki predsjednik George H.W. Bush i sovjetski vođa Mihail Gorbačov potpisali Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja (START) kako bi smanjili količinu nuklearnog oružja i balističkih projektila svojih zemalja.

Prema Univerzitetu u Chicagu, donedavno je sat najbliže ikad postavljen na dvije minute do ponoći: 1953. kada su SAD i Sovjetski savez testirali termonuklearno oružje i 2018. zbog “sloma međunarodnog poretka, nuklearnih aktera, kao i stalni nedostatak djelovanja u vezi s klimatskim promjenama”.

Prošle, 2023. godine, sat se pomaknuo najbliže ponoći – samo 90 sekundi od nje. Organizacija je rekla da je ažuriranje napravljeno “uglavnom (iako ne isključivo) zbog rastućih opasnosti od rata u Ukrajini”.

“Mogućnosti da bi sukob mogao izmaći bilo čijoj kontroli i dalje su velike”, rekla je Bronson.

Sat sudnjeg dana postavljen je na Univerzitetu u Chicagu.

Izvor: Al Jazeera i agencije