Kad se pojavio Gmail svi su mislili da je to prvoaprilska šala

Google je prije tačno 20 godina pokrenuo Gmail i svi su mislili da je to prvoaprilska šala, jer su osnivači kompanije Larry Page i Sergey Brin imali smisao za šalu, pa su svakog prvog aprila objavljivali neobične ideje.

Jedne godine, podsjeća AP, Google je objavio „konkurs za istraživački centar na Mjesecu“, druge godine kako planiraju na svom pretraživaču interneta uvesti funkciju „ogrebi i pomiriši“, a onda su 2004. odlučili da objave još nešto za šta niko ne bi vjerovao da je moguće.

Bio je to Gmail, besplatna usluga koja se može pohvaliti tada jednim gigabajtom skladišnog prostora po nalogu što je bilo apsurdna količina kapaciteta e-pošte za 13.500 e-poruka u vreme kada se moglo sačuvati samo 30 do 60 e-poruka u tada vodećim servisima elektronske pošte koje su vodili Yahoo! i Microsoft. Google je tog 1. aprila 2004. godine ponudio 250 do 500 puta veću količinu prostora za skladištenje e-pošte, prenosi Beta.

Zadivljujući koncept

Gmail je bio opremljen i Googleovom tehnologijom pretraživanja tako da korisnici mogu brzo da preuzmu bilo šta iz stare e-pošte – fotografije ili podatke. Osim toga, automatski je povezao niz komunikacija o istoj temi tako da je sve teklo zajedno kao da je to jedan razgovor.

Bio je to toliko zadivljujući koncept da su, ubrzo pošto je AP objavio vijest o Gmailu kasno popodne 1. aprila 2004. godine, čitaoci počeli da zovu i šalju e-poštu da obavijeste tu novinsku agenciju kako su je prevarili šaljivdžije iz kompanije Google.

„To je bio dio šarma, stvaranje proizvoda za koji ljudi neće vjerovati da je stvaran. To je na neki način promijenilo percepciju ljudi o vrstama aplikacija koje su bile moguće u okviru internet pretraživača“, rekao je  Paul Buchheit, bivši inženjer kompanije Google za AP. Na tome se radilo tri godine, dodao je Buchheit, koji je bio 23. zaposleni u toj kompaniji koja sada zapošljava više od 180.000 ljudi.

Zarada na dodatnom prostoru

Gmail sada ima 1,8 milijardi aktivnih naloga – svaki od njih sa 15 gigabajta besplatnog skladišnog prostora u paketu sa uslugama Google Photos i Google Drive. Iako je to 15 puta više prostora za skladištenje nego što je Gmail prvobitno ponudio, to još nije dovoljno za mnoge korisnike koji rijetko vide potrebu da obrišu svoje naloge.

Digitalno gomilanje e-pošte, fotografija i drugog sadržaja je razlog zašto Google, Apple i druge kompanije sada zarađuju od prodaje dodatnog kapaciteta za skladištenje u svojim centrima podataka.

Posle Gmaila došli su Google Maps i Google Docs sa aplikacijama za obradu teksta i tabela. Uslijedila je kupovina platforme YouTube, a potom uvođenje pretraživača Chrome i operativnog sistema Android koji pokreće većinu svjetskih pametnih telefona.