Jačanje NATO snaga na istoku Europe
Ruska aneksija Krimskog poluotoka, ali i rat u Ukrajini, zabrinuli su neke bivše komunističke države, a sadašnje NATO članice na istoku Europe. Strahuju da bi i one mogle da dožive sličnu sudbinu. Upravo zbog toga je NATO savez odlučio pojačati prisustvo i vojnu spremnost u tim dijelovima Europe.
Novinar Al Jazeere Harun Karčić donosi priču iz NATO-ove baze u poljskom gradu Szczecinu.
„Jutarnje postrojavanje u NATO bazi na sjeverozapadu Poljske. Ovo je grad Szczecin i sjedište Multinacionalnih snaga Sjeveroistok“, kaže.
Zbog pojačanih tenzija u istočnoj Evropi, uloga ove male i uspavane baze, brzo se mijenja.
„Vrijeme prolazi i sigurnosna situacija se mijenja. Prošle godine, naše vodstvo donijelo je odluku tokom NATO samita da se izmjene i uloga i zadaci ove baze. Tako da će od sada imati više regionalnu ulogu i koordinirati između NATO članica centralne Evrope“, naveo je Michal Leszczynski iz štaba multinacionalnih snaga.
Oklopna vozila i tenkovi
Drugim riječima, ovo će postati baza sa visokim stepenom pripravnosti i povećanim brojem oficira, javlja Karčić.
„Ova NATO baza je osnovana 1999. godine. Jedna je od njihovih glavnih baza u ovom dijelu Evrope. Do sad je imala blizu 200 oficira, međutim, u narednim mjesecima taj broj će se uduplati“, rekao je.
Proteklih mjeseci, Alijansa je pojačala svoje prisustvo u zemljama članicama na istoku Europe. Poslana su oklopna vozila i tenkovi u neke od njih.
U junu ove godine, održane su masovne vojne vježbe na Baltičkom moru u kojima je učestvovalo blizu 50 brodova, više od 60 borbenih aviona i približno 5.500 vojnika. Učestvovali su i partneri NATO saveza, poput Švedske i Finske.
Na pitanje možemo li, nakon kraja hladnog rata, govoriti o novoj prijetnji Rusije prema savezu, zvaničnik snaga u Poljskoj Kim Matzen odgovara:
„Naravno da možemo. Prijetnja se manifestira na dva načina: jedan je vojni, i to mene kao profesionalnog oficira zabrinjava. A drugi je politički i odnosi se na rusku volju da učini nešto kako bi destabilizirala bivše sovjetske republike. Ali to je političko pitanje koje mene toliko ne zanima. Mene zanimaju njihove vojne sposobnosti.“
Brošura u slučaju invazije
Uprkos takvom stavu NATO zvaničnika, sigurnosni analitičar Szimon Kardas iz varšavskog Centra za istočne studije je mišljenja da je percipirana ruska prijetnja – preuveličana.
„Meni se čini da je ta cijela rasprava, koja se vodi u Poljskoj i nekim NATO članicama, o ruskoj prijetnji i o tome da je ta zemlja spremna za rat sa Europom, preuveličana. To nije moguće, prema mom mišljenju, barem ne u narednih 10 godina, jer Rusija ima ozbiljne ekonomske probleme i vrlo često koristi vojnu prijetnju kao sredstvo protiv zemalja s kojima ima političke nesuglasice“, ističe Kardas.
To je mala utjeha za vojno nemoćne zemlje poput Litvanije koja je već izdala brošuru svojim građanima o tome kako se trebaju ponašati u slučaju ruske invazije. Postojala prijetnja ili ne, jedno je sigurno – i Rusija i NATO savez će u predstojeće vrijeme, sa oprezom, posmatrati jedni druge.
Izvor: Al Jazeera