Švicarski muslimani osuđuju prijedlog ‘zabrane burke’ uoči referenduma

Prije manje od godinu dana, Valentina je donijela odluku da maramu zamijeni nikabom.

„Osjećam se bolje i sigurnije dok ga nosim“, kazala je ona Al Jazeeri. „To je također čin obožavanja.“

Za ovu 32-godišnjakinju iz Švicarske koja želi da je oslovljavamo samo imenom, nošenje nikaba – vela koji nose neke muslimanske i koji pokriva donji dio lica – je lični izbor.

„Nosim ga za sebe, a ne kao simbol za vanjski svijet“, kazala je ona.

Ali Valentina možda neće moći nositi nikab još dugo.

Švicarci će 7. marta glasati na referendumu koji bi mogao donijeti zabranu nošenja pokrivala za lica, kao što je nikab, u javnosti.

Ovaj zakon, koji lokalci nazivaju zabranom burke, ne spominje izričito pokrivala za lica koja nose muslimanke, ali se smatra da je na njih usmjeren.

Predloženi zakon nalaže da „niko neće pokrivati lice u javnosti“ i da „nikome nije dozvoljeno da prisili nekoga da pokrije lice na osnovu roda“.

Postoje izuzeci, kao što su zdravstveni razlozi i tradicije kao što je karneval.

Ankete u lokalnim medijskih ispostavama sugerišu da će glasači odobriti zakon s tijesnom razlikom, što je potez za koji neki članovi muslimanske manjine vjeruju da ih isključuje iz društva.

Desničarska stranka stoji iza ovog prijedloga

Inicijativu da se zabrane pokrivala za lice pokrenuo je Egerkinger Komitee, grupa koja uključuje političare iz desničarske Stranke švicarskog naroda (SVP) koja kaže da organizuje „otpor protiv polaganja prava na vlast od strane političkog islama u Švicarskoj“.

Ova grupa zastupa stav da „slobodni ljudi pokazuju svoje lice“ i da „burka i nikab nisu normalna odjeća“ već da simboliziraju ugnjetavanje žena.

U 2017. ova je grupa prikupila potrebnih 100 000 potpisa za referendum, koji će biti održan 7. marta.

Za Andreasa Tunger-Zanettija, istraživača islama na Univerzitetu u Lucernu i autora knjige The Burqa Debate (Debata o burki) u Švicarskoj, predstojeći referendum ne tiče se samo komada odjeće.

„Ovdje je riječ o upravljanju diverzitetom“, kazao je on. „Ovo je sporno pitanje za mnoge u Švicarskoj jer više nema izričitih identitetskih profila kojih se ljudi sjećaju iz svoje mladosti.“

Tunger-Zanetti kaže da je burka laka meta koja predstavlja „prijetnju“ diverziteta jer je bez sumnje švicarski glasači povezuju s islamom.

Prema zvaničnoj statistici, u Švicarskoj živi blizu 380 000 muslimana, oko 5 posto populacije, a mnogi vuku korijene s Balkana.

Ne postoje zvanične statistike o ženama koje nose pokrivala za lice, ali Tunger-Zanetti kaže da su cifre male.

Prošle godine je proveo istraživanje među ključnim ličnostima u švicarskoj muslimanskoj zajednici, gdje je pitao koliko žena poznaju da potpuno prekrivaju lice.

„Ovo istraživanje je otkrilo da ne postoje burke u Švicarskoj“, kazao je Tunger-Zanetti.

Rekao je da između 21 i 37 žena nose nikab.

„Teško je vidjeti kako ovo može biti prodato kao navodna islamizacija“, dodao je on.

‘Kriminaliziranje žena’

Ovo nije prvi put da se švicarska muslimanska zajednica osjetila prozvanom zbog referenduma.

Tokom 2009, glasači su prihvatili zakon, koji je također predložio Egerkinger Komitee, da se zabrani gradnja novih munara.

U to vrijeme je oformljeno Islamsko centralno vijeće Švicarske da predstavlja muslimanski glas u diskusijama vezanim za referendum oko munara. Ova organizacija je postala najveća muslimanska grupa za građanska prava.

Glasnogovornica ove organizacije Janina Rashidi, ne vidi potrebu za predloženi zakon o pokrivalima za lice.

„Kriminalizirate žene jer nešto nose“, kazala je ona.

„Razumijem da pokrivanje lica, nekim ljudima može izgledati čudno“, kazala je ona, „ali tako je mnogo stvari u našem društvu koje nekome izgledaju čudno“.

Rashidi je uporedila debatu u vezi burke sa različitim mišljenjima i preferencijama u vezi tetovaža na licu.

Rashidi kaže da takvi zakoni jačaju sentimente mnogih muslimana da ih se ne smatra punim članovima švicarskoga društva, iako su Švicarci ili žive u ovoj državi veći dio svog života.

„Radikalizacije do koje bi, kako strahujemo, moglo doći nije zbog neke pogrešne percepcije ili vjerskih uvjerenja“, kazala je ona, „to bi bila direktna posljedica ovih mjera i javnog diskursa sa jasnim islamofobnim planom.“

Švicarska vlada je preporučila glasačima da odbiju ovaj prijedlog.

U januaru je u izjavi kazala da bi zabrana u cijeloj državi „potkopala suverenitet kantona, oštetila turizam i ne bi bila od pomoći za određene grupe žena“.

Vlada je također navela mali broj ljudi na koje bi se ovaj zakon odnosio.

Ova zabrana je već stupila na snagu na lokalnom nivou u dva kantona – švicarskom ekvivalentu za državu – St Gallenu i Ticinu.

U St Gallenu, nijedna žena nije kažnjena za pokrivanje lica otkako je ovaj ovaj zakon stupio na snagu 2019.

U Ticinu je zabilježeno 60 prekršaja otkako je uveden zakon 2016, a većinom su to bili maskirani sportski fanovi, a ne žene koje nose burku ili nikab.

Ako zabrana bude odbijena na referendumu, na snagu će stupiti vladin prijelog da pokrivala za lice budu skinuta zbog identifikacije. Bit će osigurana sredstva za organizacije za ženska prava.

Što se Valentine tiče, za nju je ovo glasanje lična stvar.

„Tužna sam jer je propaganda ove inicijative zasnovana na ideji da smo mi koje nosimo nikab teroristkinje“, kazala je ona.

„Apsolutno se protivim terorističkim organizacijama i ne vidim sebe kao ekstremnu, već kao normalnu muslimansku“, izjavila je ona.

Ako Švicarci prihvate zabranu na referendumu, Valentina kaže da će se preseliti u Egipat odakle je porodica njenog muža.

„Ne skidam nikab“, kaže ona.