WP: Šta za SAD znači priznanje ‘genocida’ nad Armencima?

Američki predsjednik Joe Biden priznao je događaje protiv Armenaca iz 1915. godine u vrijeme Osmanskog carstva kao “genocid“, procjenjujući da bi zauzimanje stava o tom historijskom događaju mogao biti relativno najlakši način za početak preoblikovanja svog pristupa na poljima vanjske politike i ljudskih prava, piše američki list Washington Post.

U izvještaju Miriam Berger, novinarke koja izvještava o Bliskom istoku i vanjskim poslovima, WP navodi da su bivši američki predsjednici, među kojima su Donald Trump i Barack Obama, izbjegavali koristiti ovaj opis kako ne bi izazvali bijes Turske.

Ankara je strateški saveznik Washingtona i važna članica NATO-a, koja se nalazi u susjedstvu Bliskog istoka i Rusije, a također je bila uključena u napore u borbi protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Biden: Da se više nikad ne ponovi

Biden je u subotu, tokom ceremonije obilježavanja godišnjice događaja iz 1915. godine, saopćio da se te godine desio “genocid“ nad Armencima.

“Američki narod odaje počast svim Armencima stradalim u genocidu koji je počeo na današnji dan prije 106 godina… Ne radimo ovo zbog krivnje, već zbog toga da se ono što se dogodilo više nikad ne ponovi“, rekao je Biden.

List ističe da Armenci 24. aprila svake godine obilježavaju godišnjicu sjećanja na te događaje, tokom kojih je, kako kažu, u Osmanskom carstvu ubijeno 1,5 miliona Armena u Prvom svjetskom ratu.

Ove događaje nazivaju kao “genocid“, što je izraz koji Turska odbacuje, a Sjedinjene Američke Države su ga izbjegavale koristiti već desetljećima.

Prema listu, historičari procjenjuju da je veliki broj armenskih kršćana ubijen tokom masakra i kampanja protjerivanja koje je provodilo Osmansko carstvo početkom 1915. godine, a mnogi od njih koriste izraz “genocid“ da bi opisali te događaje.

Moguće ugrožavanje američko-turskih odnosa

Međutim, Turska, nasljednik Osmanskog carstva u modernom dobu, odbacuje ovu tvrdnju.

Iako pojedini turski čelnici koji su se smjenjivali na vlasti nisu poricali da su se desila neka zlodjela, oni tvrde da ubistva i progoni koji su se dogodili nisu bili u mjeri u kojoj to tvrde Armenija i njene pristalice.

Turska, također, kaže, prema listu, da je oko 300.000 Armenaca stradalo tokom Prvog svjetskog rata kao rezultat građanskog rata i unutarnjih previranja koja su dovela do sloma Osmanskog carstva te da su, osim armenskih kršćana, stradali i mnogi muslimani Turci u tom razdoblju.

Ankara je više puta upozorila Washington da će promjena stava prema tim događajima ugroziti američko-turske odnose i zajedničke interese dvije zemlje, uključujući sporazum koji Washingtonu omogućuje pristup vojnoj bazi Incirlik, na jugu zemlje.

Turska se često žali kada druge zemlje, njih dvadesetak, koriste izraz “genocid“, uključujući Francusku i Kanadu, dok drugi ključni saveznici Washingtona, poput Velike Britanije i Izraela, to ne čine.

Donald Trump odbacio odluku Kongresa

Američki Kongres je 2019. godine usvojio rezoluciju kojom se događaji iz 1915. godine opisuju kao “genocid“. Taj potez je razbijesnio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je Trump službeno odbacio odluku.

Obama se također obavezao službeno priznati “genocid“ nad Armencima kada se prvi put kandidirao 2008. godine, ali do kraja svojih osam godina mandata nije ispunio to obećanje.

Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Obaminoj administraciji, izjavio je 2018. godine da je “svake godine postojao razlog da se to ne učini“.

“Turska je bila ključna za neka pitanja kojima smo se bavili ili je postojao neki dijalog između Turaka i armenske vlade o zajedničkoj prošlosti“, rekao je on.