Kako je Jordan otkazao posjetu Bidena nakon što je Izrael bombardirao bolnicu u Gazi

To je trebao biti centralni dio posjete predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena Bliskom istoku u srijedu: putovanje u Jordan kako bi se sastao s nizom arapskih čelnika usred izraelskog neprekidnog bombardiranja Pojasa Gaze.

Ali u utorak je Jordan otkazao taj samit nakon što je u izraelskom zračnom napadu pogođena arapska bolnica Al-Ahli u gradu Gazi, u kojem je ubijeno najmanje 500 ljudi i koji je izazvao globalno zgražanje.

Ta je odluka naglasila složenu historiju između Jordana i Izraela koja seže do samog osnivanja potonje države i nastavlja utjecati na regionalnu dinamiku.

Dva susjeda provela su desetljeća službeno u ratu, ali su uvijek održavala kontakt, što je naposljetku dovelo do potpisivanja mirovnog sporazuma 1994. Ipak, njihov je odnos ostao neugodan jer nad njim visi sjena palestinske borbe za državnost i pravdu.

Vraćajući desetljeća unazad

Jevrejske milicije i izraelske snage su 1948. godine etnički očistili više od 700.000 Palestinaca iz zemlje svojih predaka u događaju koji Palestinci znaju kao Nakba, ili “katastrofa” na arapskom.

Iste godine, nedugo nakon plana Ujedinjenih naroda o podjeli palestinske zemlje na kraju britanskog mandata, vojna koalicija arapskih država koja je uključivala i Jordan ušla je na teritoriju kako bi se borila protiv Izraela.

Do kraja rata Jordan je kontrolirao Istočni Jerusalem i Zapadnu obalu.

Jordan je također bio ključni učesnik u Šestodnevnom ratu 1967., svrstavši se uz tadašnjeg egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nassera.

Do kraja tog rata, koji je označio veliku pobjedu za izraelske snage, Jordan je izgubio kontrolu nad Istočnim Jerusalemom i Zapadnom obalom.

Jordan i Izrael, za koje se vjerovalo da su održavali povratne kanale čak i za vrijeme rata, potpisali su mirovni sporazum 1994. Jordan je postao druga arapska zemlja nakon Egipta koja je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom.

Kako je sporazum promijenio stvari?

Mirovni sporazum je nastao nedugo nakon prvog sporazuma iz Osla 1993. godine, kojim su uspostavljene palestinske vlasti. Izrael i Jordan također su potpisali deklaraciju u američkoj Bijeloj kući kojom su se obavezali na okončanje neprijateljstava i postizanje trajnog mira.

Mirovni sporazum povećao je sigurnosnu saradnju između dviju zemalja i otvorio put za uspostavljanje ambicioznih ekonomskih projekata. Takozvane kvalificirajuće industrijske zone u Jordanu dopuštale su bescarinski izvoz robe u SAD ako su odredili izraelske inpute. Taj se dogovor kasnije pretvorio u sporazum o slobodnoj trgovini između Jordana i SAD-a.

Izrael i Jordan postigli su sporazum kako bi riješili značajnu zabrinutost Jordana za vodu, obavezujući Izrael da dijeli svoju vodu. Godine 2014. potpisali su ugovor za isporuku plina iz izraelskih polja u Jordan na razdoblje od 15 godina.

Plima i oseka odnosa

Ali činjenica da je palestinsko pitanje ostalo neriješeno, zajedno s nekoliko incidenata visokog profila tokom godina, utjecala je na odnose.

Jordanski vojnik otvorio je vatru na grupu izraelskih učenica 1997. godine, ubivši njih sedam. Iste godine uhvaćeni su agenti Mossada koji su bili poslani u Amman da ubiju političkog vođu Hamasa Khaleda Mashala. Jordan je tražio da premijer Benjamin Netanyahu preda protuotrov za tvar kojom je otrovan Mashal, ali on je to učinio tek nakon direktne intervencije tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.

Nedavno je 17-godišnji Palestinac 2017. nožem izbo zaštitara koji nije bio na dužnosti u izraelskoj ambasadi u Jordanu, što ga je natjeralo da puca iz svog oružja i ubije Palestinca i još jednog čovjeka. Ambasada je bila zatvorena šest mjeseci, a Netanyahu je pozdravio čuvara kada se vratio u Izrael.

Krajem 2019., jordanski kralj Abdullah II rekao je da su odnosi s Izraelom “na najnižem nivou svih vremena”.

Čini se da su se odnosi od tada poboljšali, a održano je nekoliko sastanaka na najvišem nivou i, uključujući prvu posjetu izraelskog predsjednika Jordanu prošle godine.

Izraelski rat protiv Gaze mogao bi preokrenuti taj trend.

Jordan kao čuvar Al-Aqse

Hašemitska kraljevska porodica Jordana, koja vlada zemljom od 1921., također služi kao čuvar jerusalemske džamije Al-Aqsa gotovo jedno stoljeće.

Godine 1924. Vrhovno muslimansko vijeće, koje je bilo najviše tijelo zaduženo za pitanja muslimanske zajednice u Palestini pod britanskom kontrolom u to vrijeme, izabralo je člana Hašemitske dinastije za čuvara džamije. Al-Aqsa je jedno od najsvetijih mjesta islama i jedan od najstarijih sačuvanih primjera islamske arhitekture.

Jordanska kraljevska porodica obnovila je Al-Aqsu nekoliko puta u prošlom stoljeću.

Jordanove brige danas

Ipak, danas Jordan također ima više praktičnih izazova, kako se izraelski rat protiv Gaze pojačava.

Jordan se oslanja na svoje sporazume o vodi s Izraelom. Njegovi odnosi s Izraelom i SAD-om služe kao poticaj ekonomiji, koja je pretrpjela udarac zbog ovisnosti o turizmu tokom pandemije COVID-19.

Ali Jordan sebi ne može dopustiti da vidi eskalaciju rata.

Osudio je izraelsko bombardiranje Gaze i ozbiljnu humanitarnu zabrinutost koja je nastala kao posljedica toga, u skladu sa svojim zalaganjem za rješenje palestinskog pitanja.

Primivši već milione migranata iz Palestine, Sirije i Iraka, Jordan je također vrlo oprezan u pogledu novog priljeva palestinskih izbjeglica, koje je Izrael kroz historiju protjerao iz svojih domovina da se nikad ne bi mogli vratiti.

Jordan insistira na tome da Palestinci moraju ostati u svojoj domovini ako žele formirati vlastitu državu u budućnosti.