Pokrenuta istraga protiv Banke Brazila zbog umiješanosti u trgovinu robljem

Istraga je pokrenuta u okviru šire inicijative o ispitivanju odgovornosti brazilskih institucija u porobljavanju miliona Afrikanaca.

Banka Brazila, druga najveća javna banka u zemlji, osnovana je 1808. godine, a historičari ukazuju da je ta finansijska institucija osnovana kapitalom koji potiče iz ekonomskih aktivnosti zasnovanih na ropstvu (Reuters)

Brazilsko Savezno ministarstvo javne uprave (MPF) pokrenulo je javnu građansku istragu protiv Banke Brazila (Banco do Brasil) o njenoj umiješanosti u ropstvo i trgovinu afričkim zarobljenicima tokom 19. stoljeća.

Istraga je pokrenuta u okviru šire inicijative o ispitivanju odgovornosti brazilskih institucija u porobljavanju miliona Afrikanaca, sa ciljem da se zatraže reparacije od državnih i privatnih kompanija koje su učestvovale ili podsticale ropstvo u zemlji, prenosi Tanjug.

Banka Brazila, druga najveća javna banka u zemlji, osnovana je 1808. godine, a historičari ukazuju da je ta finansijska institucija osnovana kapitalom koji potiče iz ekonomskih aktivnosti zasnovanih na ropstvu.

Istragu je predložila grupa od 14 historičara sa 11 univerziteta, koji su istraživali i napisali tekst o tome šta se zna o odnosu Banke Brazila sa  ekonomijom zasnovanom na ropstvu i trgovcima robljem.

Istraživanje je identificiralo nekoliko pojedinaca koji su posjedovali ili trgovali porobljenim ljudima i imali važne pozicije u banci tokom 19. vijeka.

Naglasili su važnost javnog priznavanja prošlih veza institucija sa ropstvom i dogovora o reparacijama.

Historičari su otkrili da su među osnivačima i akcionarima Banke Brazila bili neki od najozloglašenijih trgovaca robljem tog vremena, među njima i Jose Bernardino de Sa, koji  je prokrijumčario više od 20.000 ljudi do 1851.

Istraživači tvrde da je dio novca banke došao od naknada koje su naplaćivane brodovima za trgovinu ljudima.

Veze s ropstvom

Kako se navodi u tužbi, banka je finansirala javne napore da se trgovina robljem održi i spriječi ukidanje ropstva.

Tužioci zahtijevaju od Banke Brazila da dostavi činjenice o svojim historijskim i finansijskim vezama sa trgovcima robljem i ropstvom, kao i da dobrovoljno dostavi informacije o mogućim reparacijama, kao što je finansiranje istraživačkih projekata.

Implikacije ove istrage mogle bi biti dalekosežne i uticati na reputaciju, poslovanje i finansijski položaj banke.

Ako se tvrdnje dokažu, to bi moglo dovesti do značajnih promjena u bankarskom sektoru i potencijalno drugim industrijama u Brazilu.

Banka Brazila je saopštila da će njeno pravno odjeljenje analizirati dokumentaciju tužilaštva i pružiti potrebne informacije do 17. oktobra.

Brazil je bio posljednja država u Americi koja je ukinula ropstvo, često skrivajući institucionalizirani rasizam iza mita o rasnoj demokratiji.

Kako prenosi BBC News Brasil, pozivanje Banke Brazila na odgovornost sledi primjer institucija kao što su Banka Engleske i univerziteti Harvard i Brown u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su priznale ulogu u porobljavanju ljudi tokom historije i osigurale finansijske reparacije njihovim potomcima.

Izvor: Agencije