Uposlenici Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a optužuju vodstvo da je ‘slijepo’ na dešavanja u Gazi

Piše: Lalini Pedris

Više od stotinu uposlenika Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a (DHS) potpisalo je otvoreno pismo upućeno sekretaru Alejandru Mayorkasu u kojem osuđuju način na koji se ova agencija odnosi prema ratu u Gazi.

U pismu, kojem je Al Jazeera dobila ekskluzivan pristup, izražena je frustracija “bezosjećajnim odnosom Ministarstva” prema više od 18.000 Palestinaca koji su ubijeni u Gazi od početka rata 7. oktobra.

“Teška humanitarna kriza u Gazi i uvjeti na Zapadnoj obali okolnosti su na koje bi Ministarstvo generalno odgovorilo drugačije da se kojim slučajem dešavaju negdje drugo”, navedeno je u pismo od 22. novembra.

“Ipak, vodstvo Ministarstva domovinske sigurnosti je ‘zažmirilo’ na bombardovanje izbjegličkih kampova, bolnica, ambulantnih vozila i civila.”

Pismo potpisuje 139 uposlenika Ministarstva domovinske sigurnosti i agencija kojima ono upravlja, kao što su Carina i granična zaštita (CBP), Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama (FEMA), imigracijska i carinska služba (ICE) i američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS).

Neki uposlenici “odlučili su pod pseudonimom potpisati pismo” zbog straha od posljedica, pojašnjeno je u dokumentu. Pozvali su Ministarstvo domovinske sigurnosti da “osigura fer odnos prema situaciji i omogući da izraze svoje mišljenje bez straha od profesionalnih posljedica”.

Ministarstvo domovinske sigurnosti nije odgovorilo na zahtjev Al Jazeere za komentar do trenutka objave ovog teksta.

Pismo je najnoviji pokazatelj neslaganja unutar administracije predsjednika Joea Bidena, koji se suočio s internim kritikama zbog stave svoje vlade o ratu u Gazi.

Prošlog mjeseca više od 500 dužnosnika iz 40 vladinih agencija objavilo anonimno pismo, potičući Bidena da pozove na hitni prekid vatre u Gazi. Još jedno pismo, koje je potpisalo 1.000 uposlenika Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), izrazilo je sličan apel.

No, Biden nije bio voljan kritikovati izraelsku vojnu ofanzivu u Gazi, te je, umjesto toga, izrazio “čvrstu i nepokolebljivu” podršku dugogodišnjem američkom savezniku.

U internoj poruci od 2. novembra, Mayorkas je ponovio Bidenov stav. Osudio je “užasne terorističke napade u Izraelu 7. oktobra”, koje je počinila palestinska grupa Hamas, ali nije spomenuo humanitarnu krizu u Gazi.

“Događaji od 7. oktobra utječu na jevrejske, arapsko-američke, muslimanske i druge zajednice”, napisao je Mayorkas.

“Drago mi je što znam da je naš Odjel na prvoj liniji zaštite naših zajednica od antisemitizma, islamofobije i drugih oblika netrpeljivosti i mržnje.”

No, dvojica uposlenika Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a, koji su govorili za Al Jazeeru pod uvjetom anonimnosti, smatraju da bi vodstvo trebalo reagovati u rješavanju rastućeg broja smrtnih slučajeva u Gazi, gdje su civili i dalje pod izraelskom opsadom.

Stručnjaci Ujedinjenih nacija već su upozorili da postoji “ozbiljan rizik od genocida” na toj teritoriji, jer su zalihe pri kraju, a bombe i dalje padaju.

“Bio sam vrlo posvećen saveznoj vladi”, rekao je jedan dužnosnik Ministarstva, koji je govorio anonimno. “Radio sam na različitim pozicijama. Vjerovao sam u našu misiju.”

“Ali nakon 7. oktobra, osjećam se kao da je došlo do drastične razlike u očekivanju onoga što bismo trebali uraditi kada je u pitanju humanitarna kriza i onoga što zapravo radimo zbog umiješanosti politike, a to ima veoma zastrašujući, jeziv učinak.”

Uposlenici otvorenim pismom pozivaju Ministarstvo da poduzme akcije u Gazi “u skladu sa prethodnim odgovorima na humanitarne tragedije”, uključujući dodjeljivanje humanitarnog azila Palestincima.

To bi im omogućilo privremeni ulazak u SAD “na osnovu hitnih humanitarnih razloga ili značajne javne dobrobiti”.

U pismu također potiču Ministarstvo da dodjeli “privremenu zaštitu” stanovnicima palestinskih teritorija koji ispunjavaju uvjete za to. To bi Palestincima koji su već u SAD-u omogućilo da ostanu u zemlji i dobiju mogućnost zapošljavanja.

Takvi programi uvedeni su u slučaju drugih sukoba, uključujući onaj u Ukrajini.

Prošlog mjeseca je 106 članova Kongresa — uključujući senatora Dicka Durbina i zastupnika Pramilu Jayapal i Jerryja Nadlera — poslalo pismo Bidenu, pozivajući na imenovanje “privremene zaštite” za palestinska područja.

No, jedna od anonimnih dužnosnica Ministarstva, koja je govorila za Al Jazeeru, rekla je da je, iako je bilo rasprava o tome, malo vjerovatno da će se to dogoditi.

“Postoji mnogo ozbiljnih sistemskih i programskih prepreka koje su vođene isključivo politikom”, rekla je.

Jedan od izazova je to što SAD ne priznaje državnost Palestine, što dovodi u pitanje mogućnost uvođenja “statusa privremene zaštite” za njen teritorij.

“Ne priznajemo Palestinu kao državu”, objasnio je službenik DHS-a. “I upravo to stvara prepreke na najvišim nivoima agencija koje bi trebale sprovesti to u djelo.”

Rekla je i da pretpostavlja da zna razloge. “Zabrinuti su za vlastite operacije u smislu uklanjanja ili deportiranja ljudi u Gazu i na Zapadnu obalu, ako bi promijenili svoj stav.”

Ali ta je neaktivnost značajno utjecala na mentalno zdravlje uposlenika, prema službenicima Ministarstva s kojima je Al Jazeera razgovarala.

Jedan je opisao kako kolege s porodicama u Gazi nisu dobili nikakvu podršku vodstva Ministarstva dok su pokušavali prebaciti svoju rodbinu na sigurno.

Drugi, stariji uposlenik koji duže od decenije radi za saveznu vladu, rekao je da je imao noćne more o gubitku vlastite djece.

Rekao je da se budi “sa spoznajom da ne radimo sve što možemo da osiguramo programe i pomoć za Palestince”.

“Uznemirujuće je i obeshrabrujuće osjećati se kao da se, iz političkih razloga, ne bavimo sukobom na isti način na koji bismo to radili s drugim prethodnim, nedavnim humanitarnim krizama, naprimjer, onim u Ukrajini.”

Visoki dužnosnik je rekao da je užasnost time što je Bidenova imigracijska politika slična politici njegovog prethodnika, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Biden se suočio s pritiskom da ograniči broj dolazaka u SAD, naročito zbog skoka prekogranične migracija između SAD-a i Meksika.

“Iskreno, problem je u tome što je Bidenova administracija bila jako troma kada su u pitanju reforme migracija. To je utjecalo na mnoge odluke u vezi sa novim programima”, rekao je dužnosnik.

Zbog toga se mnogi uposlenici Ministarstva, koji su željeli biti anonimni, osjećaju demoralizirano i dovode u pitanje misije na kojima rade.

“Imali smo mogućnost uraditi nešto, bilo šta, ali jednostavno nismo”, rekao je jedan od dužnosnika.