Zakon o ‘stranim agentima’: Zašto se održavaju protesti u Gruziji?
Prijedlog zakona o ‘stranim agentima’ koji podsjeća na kontroverzni zakon usvojen u Rusiji izazvao je proteste u Tbilisiju.
Hiljade ljudi izašlo je na ulice glavnog grada Gruzije, Tbilisija, drugi dan zaredom protestvujući protiv kontroverznog nacrta zakona o “stranim agentima”.
Posljednji protesti u srijedu dogodili su se dan nakon što je zakon usvojen u prvom čitanju u parlamentu. Najmanje 66 ljudi uhapšeno je u utorak navečer dok su protesti protiv predloženog zakona postali nasilni.
Šta podrazumijeva zakon?
Nacrt zakona “O transparentnosti stranog utjecaja” službeno cilja na otkrivanje tokova novca iz inostranstva, ali kritičari se boje da je to način na koji vlada može ugušiti suprotstavljene glasove.
Predloženi zakon propisuje da se organizacije poput medijskih kuća mogu klasificirati kao “strani agenti” ako primaju više od 20 posto svog novca iz inostranstva.
Kritičari su ukazivali na sličan zakon donesen u Rusiji, gdje se sve organizacije ili pojedinci koji primaju finansijsku podršku iz inostranstva ili pod nekim oblikom “stranog utjecaja” proglašavaju “stranim agentima”.
Ghia Nodia, bivši ministar obrazovanja, rekao je za Al Jazeeru da će zakon vjerovatno ugušiti slobodu medija u zemlji u kojoj veliki dio medija kontrolira vlada.
“Veliki dio nezavisnih medija u Gruziji dobiva podršku izvana. Vlada kaže da je to samo radi transparentnosti, ali ovaj nacrt zakona modelira ruski zakon, a u Rusiji je zakon bio korak prema represiji nezavisnih medija,” rekao je.
Članica parlamenta Khatia Dekanoidze rekla je za Al Jazeeru da “Gruzija ima vrlo živo civilno društvo koje jača demokratiju i vladavinu prava” koje dobiva sredstva i tehničku pomoć od Evropske unije i Ujedinjenih naroda.
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU zajedno s Ukrajinom i Moldavijom nekoliko dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru prošle godine.
U junu su čelnici EU-a dodijelili službeni status kandidata Kijevu i Kišinjevu, ali su rekli da Tbilisi prvo mora provesti niz reformi.
Ograničavanje mogućnosti finansiranja na grupe civilnog društva bila bi prepreka pridruživanju Evropskoj uniji, rekla je Dekanoidze.
Šta je najnovije?
Premijer Irakli Garibashvili, koji je također predsjednik Gruzijskog sna, stranke koja vodi vladu i najveću snagu u parlamentu, branio je prijedlog zakona, rekavši da će pomoći u iskorijenjivanju onih koji rade protiv interesa zemlje i moćne Gruzijske pravoslavne crkve. Također je optužio gruzijsku “radikalnu opoziciju” za poticanje demonstranata na “nasilje bez presedana” tokom skupova u utorak, javljaju gruzijske novinske agencije.
Ali Salome Zourabichvili, predsjednica Gruzije, obratila se demonstrantima i uvjerila ih u svoju podršku. Proevropska čelnica rekla je da su zastupnici koji su glasali za nacrt zakona prekršili Ustav, obećavši uložiti veto na njega ako ga parlament usvoji.
Protesti su ponovno započeli u srijedu poslijepodne maršom povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, koji je državni praznik u Gruziji.
Demonstranti su nosili gruzijske zastave i zastave EU centralnom avenijom Rustaveli prema parlamentu, uzvikujući “Ne ruskom zakonu”.
Ministarstvo unutarnjih poslova optužilo je demonstrante za sitni huliganizam i otpor državnoj vlasti, objavili su gruzijski mediji u srijedu.
“Ljudi su započeli organizirani napad na zgradu parlamenta, bacajući takozvane ‘Molotovljeve koktele’ i vatromete”, objavilo je ministarstvo.
Do 50 policajaca ranjeno je u sukobima u utorak, dodalo je ministarstvo, a nekoliko ih je još u bolnici.
Kakva je bila međunarodna reakcija?
U zajedničkoj izjavi u srijedu, ministri vanjskih poslova baltičkih država Estonije, Latvije i Litvanije – koje su sve bile pod kontrolom Sovjetskog Saveza tokom godina Hladnog rata – izrazili su zabrinutost zbog nacrta zakona.
“Pozivamo gruzijski parlament da odgovorno procijeni stvarne interese zemlje i suzdrži se od odluka koje bi mogle potkopati težnje gruzijskog naroda da živi u demokratskoj zemlji koja napreduje prema EU i NATO-u”, napisali su šefovi diplomatija tri zemlje, koje su članice obje organizacije.
Istodobno su pozvali gruzijsku vladu da poštuje pravo građana na miran protest.
Posljednjih su se godina gruzijske vlasti suočile s rastućim međunarodnim kritikama zbog osjetnog odstupanja od demokratije, što je ozbiljno narušilo veze Tbilisija s Briselom.