Nova pravila o tajnosti dokumenata poslije slučajeva s Trumpom, Bidenom i Penceom

Američki senatori su u srijedu, poslije niza problema zbog “curenja” obavještajnih podataka, predstavili Gornjem domu Kongresa nacrt zakona prema kojem će Nacionalna arhiva SAD-a morati da prečešlja svaki materijal koji izlazi iz Bijele kuće da se u njemu ne bi našla povjerljiva dokumentacija.

Povjerljivi materijal nađen je kod bivšeg predsjednika države Donalda Trumpa, ali i kod sadašnjeg predsjednika Joea Bidena i bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea. Povrh toga, jedan mladi pripadnik zračnih snaga Nacionalne garde optužen je za objavljivanje stotina strana Pentagonovih sigurnosnih procjena – a objavio ih je u grupi za “četovanje” na internetu, prenosi Beta.

Po dva prijedloga zakona, predstavljena u srijedu u Senatu, svaki put kad šef države poželi da mješavinu zvaničnih i nezvaničnih dokumenata klasificira kao lična dokumenta, zvanični arhivar će prvo morati da obavi sigurnosnu procjenu da bi se utvrdilo da tu nema povjerljivog materijala.

I kod Bidena i kod Trumpa i kod Pencea povjerljivi materijal je nađen izmiješan s ličnom dokumentacijom.

Predloženim zakonima zahtijevalo bi se od svih 18 sigurnosnih agencija SAD-a da razviju program za borbu s “insajderskim prijetnjama” i da na zaštićenim mrežama prate aktivnost svih korisnika da ne bi došlo do “curenja” povjerljivih informacija.

Oznake tajnosti

“Inspiracija” za to je osoba optužena za objelodanjivanje Pentagonovih procjena sigurnosti, koja je navodno odštampala dokumentaciju i prokrijumčarila je iz zona pod nadzorom.

Od američkih sigurnosnih agencija se traži da skinu oznake povjerljivosti s dijela informacija i da ograniče dijeljenje tajnih materijala.

Mnogima u Odboru Senata za sigurnost već dugo je prioritet preuređenje sistema skidanja oznake tajnosti s povjerljivog materijala kao dugoročan način smanjenja broja “curenja” informacija i zaštite najvažnijih američkih tajni.

Gotovo četiri miliona Amerikanaca ima pristup povjerljivom materijalu, a mnogi zvaničnici već dugo pričaju da američke špijunske agencije, koristeći zastarjele sisteme, previše informacija proglašavaju tajnim, a da s premalo informacija skidaju oznaku tajnosti, pri čemu premalo ljudi kontrolira šta zapravo može biti objelodanjeno u javnosti.

Nacionalna arhiva SAD-a za sada nema komentar na najnoviju zakonodavnu inicijativu u Senatu koja će joj donijeti dodatni posao.