Kishida: Novo značenje Hirošime

Od 19. do 21. maja, domaćin sam čelnicima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije u Hirošimi na samitu G7. Simbolika ove lokacije je moćna i namjerna. Hirošima, grad koji predstavljam tokom svoje političke karijere, uništena je atomskom bombom 1945, kada je prvi put upotrijebljeno nuklearno oružje. Ta strašna historija navela me da svojom životnom misijom učinim rad na nuklearnom razoružavanju i neširenju ovog oružja, motivisan idealom svijeta bez nuklearnog oružja. Prošlost Hirošime danas treba poslužiti kao podsjetnik na ono što se može desiti kada se prekinu red i mir i ustupe mjesto nestabilnosti i konfliktu – podsjetnik koji je danas potrebniji nego ikad tokom proteklih decenija, piše japanski premijer Fumio Kishida u tekstu objavljenom na Foreign Affairsu.

Svijet se nalazi na historijskoj raskrsnici. Suočava se sa nizom kriza, od klimatskih promjena i pandemija preko prehrambene i energetske nesigurnosti do ruske agresije na Ukrajinu koja je uzdrmala temelje međunarodnog poretka. Na samitu G7 u Hirošimi, koji se odvija u pomenutom kontekstu, moramo snažno pokazati svoju odlučnost da održimo slobodan i otvoren međunarodni poredak zasnovan na vladavini zakona. U isto vrijeme, moramo i pojačati svoju komunikaciju sa državama tzv. globalnog juga. Ruska agresija na Ukrajinu ima razoran utjecaj na život ljudi širom svijeta, posebno na globalnom jugu. Ako ne saslušamo i ne pozabavimo se problemima vezanim za taj utjecaj, nećemo izgraditi povjerenje neophodno da se održi slobodan i otvoren poredak.

Globalni ulozi

U martu sam posjetio Ukrajinu. U Buči sam svojim očima vidio posljedice ruskih zločina, i čuo sam priče onih koji su preživjeli ove brutalne činove. Dok sam tamo boravio, pozvao sam ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da učestvuje u diskusijama na samitu, što svjedoči o zajedničkoj opredijeljenosti članica G7 da nastave podržavati Ukrajinu i da održe oštre sankcije protiv Rusije. U Hirošimi ćemo opet pozvati Rusiju da smjesta i bezuslovno povuče sve snage i opremu iz Ukrajine, i ponovit ćemo da prisvajanje teritorije silom i jednostrani pokušaji da se silom promijene međunarodno priznate granice neće biti dozvoljeni.

Kao jedina azijska zemlja u G7, Japan je u jedinstvenom položaju da jasno stavi do znanja svijetu kako ruska agresija na Ukrajinu nije samo problem za Ukrajinu ili Evropu, već i prijetnja po sigurnost i prosperitet ljudi u cijelom svijetu. Postupci Rusije narušavaju temelje međunarodnog poretka zasnovanog na vladavini zakona, kršeći osnovne principe zaštićene Poveljom Ujedinjenih naroda. Ukoliko Moskva uspije u Ukrajini, posljedice će potkopati mir i stabilnost ne samo u Evropi, već i u indopacifičkoj regiji, a i šire.

Također moramo pokazati da ja neodgovorna nuklearna retorika Rusije neprihvatljiva. Odabrao sam Hirošimu za domaćina samita G7 jer nema boljeg mjesta za poslati hitnu poruku, izrečenu uglas od strane sedmorice čelnika: da moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo nastavili 77-godišnju historiju neupotrebe nuklearnog oružja nakon bombardovanja Hirošime i Nagasakija. S tim ciljem, prioritet mi je fokusirati se na praktične i realistične napore u kretanju ka svijetu bez nuklearnog oružja, sadržane u Akcionom planu iz Hirošime. Ovaj plan poziva na zajedničko prepoznavanje značaja nastavka historije neupotrebe nuklearnog oružja; povećanje transparentnosti; daljnje smanjenje zaliha nuklearnog oružja; osiguravanje nuklearnog neširenja i promovisanje ispravnog shvatanja posljedica upotrebe nukelarnog oružja podsticanjem međunaordnih čelnika i ostalih da posjete Hirošimu i Nagasaki.

Japan je također u jedinstvenoj poziciji da objasni zašto je „Slobodni i otvoreni Indo-Pacifik“ od suštinskog značaja ne samo za zemlje u našoj regiji. Baš kao što je sudbina Ukrajine neodvojiva od globalnog poretka, takva je i sudbina naše regije – one u kojoj moramo osigurati da saradnja pobijedi konfrontaciju i podjele. Indo-Pacifik pokreće globalni ekonomski rast, ali se i suočava sa nizom sigurnosnih i ekonomskih izazova.

Tokom moje nedavne posjete Indiji, iznio sam japansku viziju slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika, viziju utemeljenu na „donošenju pravila kroz dijalog“, koja poštuje historijsku i kulturnu raznolikost istovremeno osiguravajući jednakost među nacijama. U Hirošimi će lideri G-7 produbiti rasprave o Indo-Pacifiku kako bi G-7 bio usklađen u odgovoru na regionalne izazove. Trenutni vanjski stav i vojne aktivnosti Kine predstavljaju ozbiljnu zabrinutost i Japana i međunarodne zajednice i predstavljaju strateški izazov bez presedana za mir i stabilnost. Ovaj izazov se mora rješavati kroz snažnu nacionalnu odbranu i saradnju između saveznika i istomišljenika, kao i kroz redovni dijalog s Kinom u cilju izgradnje konstruktivnih i stabilnih odnosa.

Prijatelji u nevolji

Japan je kao prioritet stavio pomoć u rješavanju hitnih potreba regije, mobilizirajući više od 75 milijardi dolara javnog i privatnog finansiranja za infrastrukturne projekte; uvodeći nove alate za zvaničnu razvojnu pomoć; pokretanjem oblika saradnje koji će nam omogućiti da razvijemo i predložimo atraktivne planove prilagođene razvojnim zahtjevima uz iskorištavanje prednosti Japana; i omogućavanjem Japanskoj banci za međunarodnu saradnju da efikasnije koristi javno-privatna partnerstva za promociju privatnih investicija. Pokazivanje da smo posvećeni pokušaju da pomognemo riješiti najveće ekonomske i socijalne probleme je ključno ako želimo ujediniti države iz cijelogg svijeta u odbrani slobodnog i otvorenog poretka.

Ali s ruskom agresijom na Ukrajinu koja pogoršava mnoge zajedničke izazove, zemlje G-7 moraju učiniti više da ublaže utjecaj na živote ljudi, posebno na globalnom jugu. Samit u Hirošimi će biti prilika da se razgovara, naprimjer, o tome kako zemlje mogu raditi zajedno kako bi iskoristile javno-privatna partnerstva u službi održivog razvoja, osigurale stabilne opskrbe energijom i poboljšale ekonomsku otpornost i sigurnost. Možemo se pozabaviti rizicima po našu ekonomsku sigurnost i ranjivosti u lancima snabdijevanja kroz diverzifikaciju, uključujući ulaganja u ekonomije u nastajanju – posebno kada je u pitanju davanje veće uloge u lancu snabdijevanja za tehnologiju čiste energije.

To možemo učiniti bez žrtvovanja napretka u borbi protiv klimatskih promjena. Ruska agresija na Ukrajinu podsjetila je međunarodnu zajednicu na važnost energetske sigurnosti, ali ne možemo odustati od cilja Pariškog sporazuma o neto nultim emisijama do 2050. Vjerujem da je od suštinskog značaja pokazati različite puteve ka otpornoj energiji tranzicije uzimajući u obzir nacionalne prilike. To traži da se učini više za podršku onima koji su osjetljivi na klimatske promjene, kao i onima kojima je potrebna pomoć u ispunjavanju ciljeva smanjenja emisija. Japan je pokrenuo ovu inicijativu u našoj regiji kroz svoj prijedlog Zajednice sa nultom emisijom u Aziji, koja bi podržala energetske tranzicije koristeći prednosti japanskih tehnologija i sistema.

Samit G-7 u Hirošimi dolazi u trenutku koji će se, na ovaj ili onaj način, pokazati kao prekretnica za svijet. To je jedinstvena prilika da izrazimo svoju odlučnost da ojačamo slobodan i otvoren međunarodni poredak, dok se proaktivno bavimo potrebama ljudi širom svijeta, uključujući i one na globalnom jugu. Kao predsjedavajući samita G-7 u Hirošimi, riješen sam da budem lider u tim naporima.