Ruska Izvestia: Kome je u interesu da odugovlači istragu o Sjevernom toku

Ako se ispostavi da je bilo koji od zapadnih saveznika umiješan u napad na Sjeverni tok, to bi moglo poljuljati povjerenje među članicama saveza.

Konstantin Gavrilov, šef ruske delegacije na pregovorima o vojnoj sigurnosti i kontroli naoružanja u Beču, potvrdio je da Rusija još nije dobila nikakva pojašnjenja od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u vezi s prošlogodišnjim eksplozijama na plinovodu Sjeverni tok. Skrenuo je pažnju na to da Moskva više ne računa na odgovor iz Washingtona.

U izvještaju koji je objavio ruski list Izvestia navodi se da je početkom februara novinar Seymour Hersh objavio članak u kojem optužuje Sjedinjene Američke Države da su odgovorne za eksplozije na plinovodu Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 od 26. septembra. 2022. godine, uz podršku Norveške pod krinkom NATO vježbi BALTOPS. Nakon što je ova istraga objavljena, Rusija je od Sjedinjenih Američkih Država zatražila pojašnjenje o incidentu.

Pentagon je, pojašnjava se u izvještaju, nakon ove istrage saopćio da SAD nema nikakve veze s eksplozijama na Sjevernom toku. Glasnogovornica Američkog vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson opisala je Hershovu istragu kao “plod mašte”, dok je Evropska komisija rezultate ove istraga nazvala ”čistim nagađanjem”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem marta izjavio da se u potpunosti slaže sa zaključcima Seymoura Hersha o umiješanosti američkih obavještajnih agencija u sabotažu plinovoda Sjeverni tok.

Istraga

Ruski list je citirao Kirila Koktiša, profesora političkih nauka na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, koji je rekao da je od početka bilo jasno da je objektivna istraga ovog incidenta nemoguća, s obzirom na to da u nju nisu uključeni predstavnici Rusije.

Dodaje da se SAD nije uključio u ovu istragu i mala je vjerovatnoća da će se i uključiti, budući da Washington već koordinira sa Švedskom, Danskom i Njemačkom, pojasnio je stručnjak.

Čelnik Ruske asocijacije za baltičke studije Nikolaj Mežević izjavio je da je nemoguće provesti objektivnu istragu prije završetka “specijalne operacije” u Ukrajini. Napominje da je ovaj incident izazvao sumnje i zbunjenost čak i među protivnicima Rusije u krugovima NATO-a.

Zašto se kasni?

U izvještaju se navodi da su Danska, Švedska i Njemačka pokrenule istragu odmah nakon nesreće, a na samom početku su željele osnovati zajedničku istražnu grupu, da bi kasnije odustale od ove ideje. Treba podsjetiti na to da predstavnicima Rusije nije bilo dozvoljeno da učestvuju u istrazi uprkos stalnim zahtjevima ruskog Državnog tužilaštva, Ministarstva vanjskih poslova i Federalne službe sigurnosti.

List otkriva da su Rusija i Kina predložile Vijeću sigurnosti UN-a da provede nezavisnu međunarodnu istragu o napadu koji je bio usmjeren na Sjeverni tok, ali je njihov prijedlog odbijen krajem marta.

U istom periodu, Švedska je izjavila da nije pronašla dokaze koji bi pokazali ko snosi odgovornost za sabotažu dva plinovoda, što upućuje na to da identificiranje odgovornih za sabotažu neće biti lako.

Različite verzije priče

Prema izvještaju, dok istrage u Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj još traju, novinari u regiji objavljuju različite verzije priče o eksploziji na osnovu podataka o kretanju brodova u ovoj oblasti krajem septembra.

Naprimjer, četiri skandinavske medijske organizacije objavile su krajem aprila da su ruski brodovi sposobni za podvodne operacije otkriveni u blizini mjesta gdje je došlo do eksplozija na plinovodu Sjeverni tok, a plovili su vodama Sjevernog i Baltičkog mora sa isključenim predajnicima.

Dansko ministarstvo odbrane objavilo je da je u blizini mjesta nesreće uočen ruski brod pet dana prije nesreće. Njemački magazin T-Online je, također, objavio da je ruski brod SS-750 viđen u vodama ostrva Bornholm, gdje je kasnije došlo do eksplozije. Kako prenosi portal, moguće je da je brod nosio opremu, posebno mini podmornicu za specijalne operacije na morskom dnu.

No, glasnogovornica Ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova pojasnila je da je Baltička flota, od 19. do 24. septembra 2022. godine, izvodila “praktične akcije na poligonima Baltičkog mora u okviru planirane vježbe”. Vojne vježbe su se odvijale u centralnom i istočnom dijelu akvatorija, na velikoj udaljenosti od ostrva Bornholm.

Druge optužbe

Ruski list prenosi da je američki list The New York Times ranije objavio kako je istraga pokazala da je danski ratni brod Nymfen krenuo prema istom području kao i ruski brodovi nekoliko sati nakon što su nestali. To znači da je i on isključio svoje predajnike kada je stigao.

U istom tom periodu, borbeni avion švedske ratne avijacije nadlijetao je to područje neuobičajenom rutom, a pratio ga je švedski mornarički brod koji se zadržao blizu mjesta gdje je kasnije došlo do eksplozije plinovoda Sjeverni tok 1.

Ruska Izvestia dodaje da je New York Times potvrdio da, možda, nije u interesu zemalja koje provode istragu da dijele informacije do kojih su došli jer bi “otkrivanje moglo imati neočekivane posljedice”.

List piše: Ako zemlje dođu do zaključka da Rusija stoji iza napada, to znači da je Moskva ”uspjela sabotirati važnu infrastrukturu u dvorištu Zapadne Evrope”, što zahtijeva odgovor NATO-a. Ali ako istraga otkrije da Ukrajina stoji iza napada, “to bi moglo potaknuti debatu unutar Evrope o podršci njihovom istočnom susjedu”.

No, ako se ispostavi da je bilo koji od zapadnih saveznika umiješan u eksploziju Sjevernog toka, to bi moglo ”posijati nepovjerenje unutar zapadnog savezništva, u vrijeme kada se svi bore da održe jedinstven front”.