Ruski Vzglyad: Je li posjeta Henryja Kissingera Kini bila uspješna?
U izvještaju se navodi da za razliku od Blinkena, Kinezi i dalje cijene Henryja Kissingera i da je ovo možda posljednja šansa za Washington.
Izvještaj koji je objavio ruski list Vzglyad navodi da američka diplomatija izgleda nije pronašla drugu opciju za razbijanje kinesko-ruskog saveza već da potraži pomoć od “osobe u poznim godinama” i bivšeg diplomate. Napominje da je teško pronaći drugo objašnjenje za posjetu bivšeg državnog sekretara Henryja Kissingera Pekingu.
Prema pisanju kineskih medija, bivši američki sekretar posjetio je Kinu više od 100 puta od 1971. godine.
Izvještaj Vzglyada navodi da bi se sadašnji američki državni sekretar Antony Blinken, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, pa čak i predsjednik Joe Biden, trebali stidjeti zbog neuspjeha da poboljšaju odnose s Kinom, pa su umjesto toga poslali 100-godišnjeg Kissingera.
Arhitekta kinesko-američkog zbližavanja
Međutim, u izvještaju ruskog lista jasno se stavlja do znanja da, s druge strane, Kissinger nije samo bivši državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost, već simbol američke diplomatije. Poznat je i kao arhitekta kinesko-američkog zbližavanja koje je počelo u doba bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona.
Ovo približavanje je ranije omogućilo Amerikancima da normaliziraju odnose s Kinom i da to učine dijelom svojih strateških planova.
S druge strane, Washington je poduzeo niz važnih mjera koje su važne za Kinu, uključujući odustajanje od pokretanja pitanja Tajvana i uključivanje Narodne Republike Kine u zapadni trgovinski i finansijski sistem.
Vzglyad je dodao da su odnosi Sjedinjenih Američkih Država sa Kinom posljednjih decenija postali glavni faktor u međunarodnoj politici.
Kineska ekonomija ne bi mogla napredovati bez američkog tržišta i tehnologije, dok je Kina, zauzvrat, pružala finansijsku podršku Sjedinjenim Američkim Državama kupovinom američkih obveznica.
Kršenje pravila
U izvještaju se ističe da američko rukovodstvo krši pravila igre s Kinom, jer uvodi sankcije Kini, izaziva napetost u odnosima s tom državom oko pitanja Tajvana i pokušava ga isključiti iz globalnih trgovinskih procesa.
Prema riječima Elene Suponine, analitičarke međunarodne politike, Washington nastoji izbjeći eskalaciju, svjestan činjenice da pogoršanje odnosa s Kinom prijeti izbijanjem oružanog sukoba u budućnosti. Iako je nemoguće radikalno poboljšati te odnose, teoretski je moguće spriječiti njihovo dalje pogoršanje, kazala je.
U izvještaju se navodi da za razliku od Blinkena, Kinezi i dalje cijene Henryja Kissingera i da je ovo možda posljednja šansa za Washington.
Dodao je da obje strane moraju donijeti novu odluku o putu kojim će ići u budućnosti, napominjući da bi Kissinger, da je i dalje na vlasti, sigurno donio mudru odluku da odustane od direktne konfrontacije s Kinom i uključi je u globalno upravljanje.
No, problem Sjedinjenih Američkih Država, nastavlja se u izvještaju, jeste u tome što Kissinger nije na vlasti u Washingtonu, a aktualne američke vlasti, u okviru svoje vizije svijeta, Kinu ne mogu tretirati drugačije nego kao neprijatelja.