U terorističkim napadima u Maliju poginule najmanje 64 osobe

Meta jednog napada bio je čamac Timbuktu na rijeci Niger, a u drugom je cilj napada bio vojni položaj u gradu Bamba na sjeveru zemlje.

UN je podigao uzbunu zbog situacije u Maliju (AP)

U dva odvojena teroristička napada u Maliju poginule su najmanje 64 osobe, a radi se o 49 civila i 15 vojnika, objavila je u saopćenju za medije privremena malijska vlada koju kontrolira vojska.

Meta jednog napada bio je čamac Timbuktu na rijeci Niger, a u drugom je cilj napada bio vojni položaj u gradu Bamba na sjeveru zemlje.

U saopštenju se ističe da povrijeđenih u tim napadima ima mnogo više.

Vlada je navela da je ubijeno 50 pobunjenika i da je zbog pogibije civila i vojnika proglašena trodnevna nacionalna žalost.

Odgovornost za napade preuzela je grupa povezana s Al-Qaede.

Mali je jedna od nekoliko zapadnoafričkih zemalja koje se bore protiv nasilne pobune militanata povezanih sa Al-Qaedom i Islamskom državom koja se ukorijenila na sjeveru zemlje 2012. godine.

Nestabilna situacija

Ujedinjeni narodi su podigli uzbunu zbog situacije, rekavši da je “razoran porast terorističkih napada na civilne i vojne ciljeve” već rezultirao “alarmantnim” humanitarnim posljedicama.

Od 13. augusta, lokalni ogranak al-Qaede, poznat kao Grupa za podršku islamu i muslimanima ili JMIN, organizirao je blokadu oko historijskog malijskog grada Timbuktua, koji se nalazi blizu rijeke Niger, istočno od mjesta gdje su se dogodili napadi.

Ta je blokada dovela do toga da mnogi od 35.000 stanovnika Timbuktua pate od nesigurnosti pristupa hrani i eskalacije cijena osnovnih životnih namirnica. Humanitarna pomoć također je zaustavljena.

Panel UN-a također je primijetio u augustu da su borci ISIL-a gotovo udvostručili svoj teritorij tokom prošle godine, uz očekivani nastavak sukoba između suparničkih grupa.

Nestabilnost u Maliju uglavnom je nastala nakon sukoba 2012. u kojem su se pobunjenici na sjeveru zalagali za nezavisnost. Zatim je vojnim udarom kasnije te godine srušena demokratski izabrana vlada.

Zemlja je od tada doživjela još dva državna udara: jedan 2020. i posljednji 2021.

Mirovnim sporazumom iz 2015. pokušala se ugušiti pobuna na sjeveru, ali nemiri u vladi učinili su sporazum krhkim, što je omogućilo stalne sukobe između različitih naoružanih grupa.

Izvor: Al Jazeera i agencije