Šta je ‘strategija dvostrukog kolosijeka’ koju Italija predlaže za Ukrajinu?

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto pozvao je na veće diplomatske napore kako bi se okončao rat između Rusije i Ukrajine, unatoč upozorenjima Kijeva da Moskva to nema namjeru učiniti, piše Financial Times.

Crosetto je na parlamentarnom saslušanju ove sedmice rekao da će Italija tražiti “strategiju dvostrukog kolosijeka” koja bi vojnu podršku Kijevu uslovila početkom pregovora između Rusije i Ukrajine.

“Moramo biti realni i ne možemo zanemariti vojnu situaciju na terenu”, rekao je Crosetto dok su zastupnici odobravali novu bilateralnu pomoć Kijevu.

“Čini se da je došlo vrijeme za učinkovitu diplomatsku akciju”, dodao je.

Italija se smatrala mostom između Rusije i zapadne Evrope s obzirom na snažne odnose italijanske komunističke partije sa Sovjetskim Savezom tokom Hladnog rata.

Kada je Moskva 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, mnogi su se plašili da bi se Rim mogao pokazati kao slaba karika, posebno nakon iznenadnog pada vlade bivšeg premijera Marija Draghija. Ali Giorgia Meloni, desničarska premijerka koja je naslijedila Draghija, žestoko je osudila rusku agresiju i pružila podršku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Crosetto je inistirao na tome da njegov poziv na diplomatiju ne odražava slabljenje podrške Rima Kijevu ili njegovu odlučnost da postigne “pravedan mir” i upozorio da bi napuštanje Ukrajine imalo velike posljedice za evropsku sigurnost. Izrazio je zabrinutost zbog “stvarne ukrajinske sposobnosti da se suprotstavi ruskim snagama”.

Dvije ‘opcije’ za pomoć

Naglasio je da će diplomatski napori ići u tandemu s kontinuiranom vojnom pomoći Ukrajini od koje Italija sada priprema osmi paket, baš kad je preuzela predsjedavanje G7.

“Imamo dva puta: pomoći bez ‘ako i ali’ i onaj s pokušajem izgradnje diplomatskog puta koji nas dovodi do kraja sukoba. Nažalost, ukrajinska ljetna protuofenziva nije dala željene rezultate”, poručio je upozorivši da će 2024. godina biti “kritična godina” za budućnost Ukrajine.

Crosetto je također rekao da razgovori mogu započeti samo ako Rusija prestane s napadima raketama i dronovima na Ukrajinu i da bi promjene političke klime u Kijevu i Moskvi mogle na kraju dovesti do ‘proboja’.

“Možemo početi razgovarati kada bombe prestanu padati”, rekao je.

“Moramo uvjeriti one koji napadaju da prestanu”, zaključio je.

NATO nastavlja podršku

Iako se čini da Zapad često propituje nastavak podrške Ukrajini, NATO saveznici su na sastanku s Ukrajinom u srijedu dali do znanja da će nastaviti pružati veliku vojnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć toj zemlji suočenoj s ruskom invazijom koja traje gotovo dvije godine.

U saopćenju iz NATO-a nakon sastanka je rečeno da su države članice iznijele planove za pružanje pomoći vrijedne milijarde eura Ukrajini u toku 2024. godine.

Evropska unija također napreduje s planovima da osigura milijarde eura nove pomoći Ukrajini, uprkos stalnom protivljenju Mađarske.

Problemi u EU

Kako je objavila agencija dpa pozivajući se na izjave nekoliko diplomata, predstavnici država članica Unije odlučili su u srijedu većinom glasova u Briselu započeti pregovore s Evropskim parlamentom o planovima pomoći Ukrajini.

Cilj je omogućiti provođenje programa pomoći što je prije moguće nakon eventualnog popuštanja mađarskog premijera Viktora Orbana.

Ako se sljedećih sedmica ne nađe rješenje s Mađarskom, ostale članice EU-a namjeravaju djelovati kao grupa od 26, pišu agencije.

Za 1. februar najavljen je poseban EU samit o tome kako nastaviti pomogati Ukrajinu.

Brisel se nada da će Mađarska odustati od svog otpora kako bi izbjegla daljnje komplikacije.

Ukrajina se bori protiv ruske invazije od februara 2022, a novi program pomoći EU-a vrijedan 50 milijardi eura za sljedeće četiri godine trebao je biti dogovoren prošlog decembra.