Biden odlučio odgovoriti na napad u Jordanu, ali ne želi širi rat

Predsjednik SAD-a Joe Biden poručio je da je odlučio odgovoriti na smrtonosni napad dronom na američke snage u Jordanu, ali je naglasio da ne želi širi rat na Bliskom istoku.

“Da”, rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući u utorak kada su ga upitali je li odlučio o svom odgovoru na napad u kojem su ubijena tri američka vojnika na isturenu vojnu tačku u blizini jordansko-sirijske granice u nedjelju.

Američki predsjednik nije pojasnio svoju odluku, koja je uslijedila nakon konsultacija s najvišim savjetnicima u Bijeloj kući.

John Kirby, glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je novinarima u avionu Air Force One dok je Biden letio za Floridu, da bi SAD mogao odgovoriti više puta.

“Možete očekivati da ćemo odgovoriti na odgovarajući način i vrlo je moguće da je ono što ćete ovdje vidjeti višestruki pristup, ne samo jedna akcija, već višestruke radnje”, rekao je.

Predsjednik je prethodno optužio grupe koje podržava Iran za izvođenje prvog smrtonosnog napada na američke snage na Bliskom istoku od početka izraelskog rata protiv Gaze u oktobru.

Teheran odbacuje optužbe SAD-a

Iako nije dao dodatne pojedinosti o akcijama koje će poduzeti, upitan o zabrinutosti da bi napad na Iran mogao rasplamsati širi sukob, rekao je: “Mislim da nam ne treba širi rat na Bliskom istoku. To nije ono što tražim.”

Upitan je li Iran kriv za napad na Jordan, Biden je odgovorio: “Smatram ih odgovornima, u smislu da opskrbljuju oružjem ljude koji su to učinili.”

Na pitanje je li uspostavljena izravna veza s Iranom, Biden je dodao da “ćemo imati raspravu na tu temu”.

Teheran je rekao da nema nikakve veze s napadom i odbacio optužbe SAD-a da podržava naoružane grupe koje stoje iza napada.

Joe Biden, 81-godišnji američki predsjednik, suočava se sa sve većim pritiskom tokom izborne godine, pri čemu republikanci pozivaju demokrate da kazne Iran za napad, a neki idu tako daleko da pozivaju na direktne napade na sam Iran.

Bidenova administracija vjeruje da bi gađanje iranske teritorije moglo uzrokovati erupciju u regiji, s vjerovatnijim napadima na milicije koje podržava Iran, a možda i na objekte Iranske revolucionarne garde u drugim zemljama, izvijestili su američki mediji.

Bijela kuća obećala ‘dosljedan odgovor’

Bijela kuća je u ponedjeljak obećala “vrlo dosljedan” odgovor.

Napetosti u regiji naglo su eskalirale nakon napada na Jordan, već nestabilne nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra i razornog odgovora Izraela u Gazi.

Porasli su strahovi od mogućnosti regionalnog požara usred napada jemenskih pobunjenika Husa na brodove u Crvenom moru i gotovo svakodnevne prekogranične vatre između Izraela i libanske oružane grupe Hezbollah.

Posljednjih sedmica naoružane grupe koje podržava Iran intenzivirale su svoje napade na američke vojne baze u Iraku i susjednoj Siriji kao odgovor na izraelsku vojnu kampanju u Pojasu Gaze.

Proiranske grupe opisale su svoje napade kao odmazdu za podršku Washingtona izraelskom ratu protiv Gaze i kažu da im je cilj potisnuti američke snage iz regije.

SAD je posljednjih mjeseci gađao ciljeve u Iraku, Siriji i Jemenu kako bi odgovorio na napade na američke snage u regiji i kako bi odvratio pobunjenike Huse koje podržava Iran od nastavka prijetnji komercijalnoj plovidbi u Crvenom moru.

Rusija poziva na deeskalaciju

Kremlj, bliski saveznik Teherana, u utorak je pozvao na deeskalaciju na Bliskom istoku.

“Po našem mišljenju, ukupni nivo napetosti je vrlo alarmantan i, naprotiv, sada je vrijeme za korake za deeskalaciju napetosti”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u Moskvi.

“To je jedina stvar koja nam može pomoći da spriječimo daljnje širenje sukoba, posebno sukoba na Bliskom istoku, i da nekako postignemo deeskalaciju.”

Kina je također upozorila na “ciklus odmazde” na Bliskom istoku.

Peking ima bliske veze i s Rusijom i s Iranom, pri čemu sva tri države nastoje osporiti ono što kažu da je globalna hegemonija Washingtona.