Planira li Zelenski otpustiti popularnog vrhovnog komandanta ukrajinske vojske?

Glasine i optužbe kruže posljednjih sedmica na temu smjene Valerija Zalužnog, komandanta ukrajinske vojske. Prošle sedmice je nekoliko zastupnika i osoba upoznatih sa tematikom tvrdilo kako je šutljivi i jako popularni 50-godišnji general sa četiri zvjezdice smijenjen i postavljen da vodi Ukrajinsko vijeće za nacionalnu sigurnost i odbranu.

Predsjednik Volodimir Zelenski odlučio ga je otpustiti početkom decembra nakon što je šef Pentagona Lloyd Austin posjetio Kijev, objavila je Ukrajinska pravda pozivajući se na neimenovani izvor. No, u ponedjeljak je ministar odbrane Rustem Umerov rekao: “To nije istina.”

Iako Ministarstvo nema utjecaja na Zalužnog, u slučaju potencijalnog otpuštanja moralo bi podnijeti „preporuku“ za njegovu smjenu Zelenskom, nominalnom vrhovnom komandantu Ukrajine.

„Nema se o čemu razgovarati. Nije bilo otkaza. Nemam što dodati“, rekao je glasnogovornik Zelenskog Serhij Nikiforov u ponedjeljak.

No, nekoliko posmatrača sumnja u to.

“Bio je pokušaj uvjeravanja Zalužnog da dobrovoljno, sam, preuzme drugi posao. Pokušaj nije bio baš uspješan, pa je stvar odgođena”, rekao je za Al Jazeeru analitičar iz Kijeva Volodimir Fesenko.

No, dodao je kako je smjena „pitanje vremena i okolnosti“.

Visok autoritet

Postoji „psihološka napetost“ između Zalužnog i predsjednika, koji je i dalje nezadovoljan neuspjehom prošlogodišnjeg protivnapada, rekao je Fesenko.

Nekoliko kontraudara krajem 2022. oslobodilo je gotovo polovinu područja pod ruskom okupacijom i uvjerilo ukrajinsku javnost da će ljetna kampanja 2023. na istoku i jugu uspjeti. Ali Rusija je iskoristila zatišje u neprijateljstvima za izgradnju višeslojnih odbrambenih instalacija duž 1.000 km duge linije fronta i rasporedila stotine hiljada novih mobiliziranih vojnika da ih popune.

Zalužnijev višemjesečni kontranapad pretvorio se u rovovski rat nalik onom u Prvom svjetskom ratu, dok su njegove snage dobijale, gubile i vraćale sićušne komade zemlje usred mučnih gubitaka vojnika i oružja dobavljenog sa Zapada. Čak ni neuspjela pobuna i raspuštanje plaćeničke grupe Wagner, koja je predvodila napredovanje Rusije, nije pomogla ukrajinskim kontranapadima.

Za neuspjeh su okrivljene i Zalužnijeve taktičke greške i kašnjenja u opskrbi zapadnog oružja poput borbenih aviona i projektila.

Kako Zalužni nije smislio novi akcijski plan za 2024, Zelenski ga je povremeno zaobilazio u upravljanju oružanim snagama, rekao je Fesenko.

Ali Zalužnijev autoritet među vrhovnim čelnicima i vojnicima i dalje je visok.

Zalužni i Putinove prijetnje

Početkom 2022. godine, dok su ukrajinski političari bili nepokolebljivi da ruski predsjednik Vladimir Putin blefira i da se neće usuditi izvršiti invaziju, Zalužni, koji je na čelu oružanih snaga od jula 2021, naporno je radio na pripremama.

“U političkoj sferi bilo je različitih stavova, ali vojska s njim na čelu se jako trudila da se pripremi i on je pokazao uspjeh”, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Ukrajine.

Nekada malo poznata ličnost, Zalužni rijetko govori za medije i izbjegava publicitet.

On je osoba od najvećeg povjerenja u ratnoj Ukrajini. Popularniji je od Zelenskog – ogromna cifra od 88 posto Ukrajinaca mu vjeruje pokazala je nedavna anketa, dok 62 posto vjeruje predsjedniku. Sedamdeset i dva posto reklo je da je protiv njegove smjene, a dva posto bi to podržalo, pokazalo je istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju provedeno početkom decembra.

Ali popularnost se neće nužno pretvoriti u politički uspjeh. Ukrajinske elite i javnost obično ne gledaju na vojsku i agencije za provođenje zakona kao na izvor političkog i predsjedničkog materijala.

Drugi predsjednik Ukrajine Leonid Kučma imenovao je bivšeg šefa obavještajne službe Evhena Marčuka za premijera 1995. godine, ali ga je ubrzo otpustio zbog „pokušaja formiranja vlastite političke slike“.

Još jedan kandidat za predsjednika, bivši ministar unutrašnjih poslova Jurij Kravčenko, umro je 2005. od dva metka u glavu koji su službeno smatrani samoubistvom.

Bivši šef obavještajne službe Ihor Smeško i bivši ministar odbrane Anatoli Hricenko osnovali su vlastite političke stranke, ali su dobili minimalnu podršku u svojim pokušajima da se kandidiraju za predsjednika.

U Ukrajini vojska “nije politička institucija s posebnom vizijom razvoja kao u Latinskoj Americi”, rekao je kijevski analitičar Aleksej Kušč za Al Jazeeru.

Ko su alternative?

Dakle, ako Zalužni odluči napustiti vojsku radi politike, on bi bio “dobar sparing partner” za Zelenskog, ali ne bi bio izabran za predsjednika, rekao je Igar Tiškevič iz Ukrajinskog instituta za budućnost, think tanka u Kijevu.

“Ali gotovo je sigurno da će on biti na čelu jedne od najvećih frakcija u Vrhovnoj radi (Donjem domu Parlamenta Ukrajine)”, rekao je Tiškevič za Al Jazeeru i odbacio brige da bi mogli izbiti protesti ako Zalužni bude otpušten.

U medijima su procurila imena dvojice generala koji bi mogli zamijeniti Zalužnog.

Jedan je Kirilo Budanov, 38-godišnjak koji je vodio male obavještajne grupe koje su se iskrcale na anektiranom Krimu prije rata, a sada je na čelu Glavne uprave za obavještajne poslove u Ministarstvu odbrane.

Njegova agencija poslala je helikoptere u pomoć ukrajinskim vojnicima koji su se borili u opkoljenoj tvornici Azovstal u Mariupolju 2022. godine. Izvodila je napade dronovima na bombardere, ratne brodove, sisteme protivzračne odbrane i vojne baze duboko u Rusiji i anektiranom Krimu. Budanovljevi ljudi ubili su proruske moćnike i nelojalne ukrajinske političare u područjima koja su držali separatisti i okupirala Rusija.

Još jedna moguća zamjena za Zalužnog je Oleksandr Sirski, iskusni vojni veteran koji je branio Kijev početkom 2022. i kasnije te godine izbacio ruske snage iz istočne regije Harkiv.

Ako bilo koji od njih zauzme Zalužnijevo mjesto, sigurno će biti negativnih stavova javnosti prema Zelenskom, ali ako nadolazeća kontraofanziva bude uspješna, oni će se “raspasti u roku od nekoliko mjeseci”, rekao je Tiškevič.